Reuniaun trimestral ho Ministériu Finansas, Autoridade Aduaneira no UNCTAD

Kua. 05 agostu 2020, 10:30h
117161503_159812045702510_8180952458327123088_n

Vise-Ministra Finansas, Sara Lobo Brites, lidera Sorumutuk da-10 Komité Diretivu Mundiál  (PSC, World Project Steering Committee) ASYCUDA (Automated System For Customs Data) entre Ministériu Finansas, Autoridade Aduaneira Timor-Leste nian, ne’ebé reprezenta husi Diretór-Jerál (DJ) José A.F. Abílio, no UNCTAD (Konferénsia Nasaoins Unidas nian kona-ba Komérsiu no Dezenvolvimentu). Sorumutuk programa ASYCUDA ba Ázia ne’e nian hala’o liuhusi meiu virtuál (videokonferénsia) iha loron 5 fulan-agostu tinan 2020, iha Torre Ministériu Finansas nian, iha Dili.

Sorumutuk ne’e hanesan sorumutuk regulár ida, ne’ebé Ministériu Finansas hala’o kada fulan tolu, entre Diresaun Jerál Alfándega no pesoál Projetu Mundiál ASYCUDA husi UNCTAD, atu diskute kona-ba progresu husi projetu ne’e, no medida mitigasaun sira ne’ebé relasiona ho implementasaun projetu ne’ebé di’ak liu, nune’e mos analiza planu sira ba futuru.

Iha sorumutuk ne’e, koordenadora programa ASYCUDA husi UNCTAD diskute kona-ba situasaun projetu mundiál ASYCUDA no Projetu Janela Únika Nasionál, nune’e mós kestaun hirak ne’ebé maka relasiona ho implementasaun projetu sira-ne’e nian ho di’ak; nia destaka katak projetu mundiál ASYCUDA remata ona iha fulan-janeiru tinan 2020 no objetivu husi atividade sira seluk ne’ebé la planeadu, alkansa tiha ona durante implementasaun projetu ne’e nian. Nia hatutan tan katak relatóriu finál submete tiha ona ba Ministériu Finansas Timor-Leste, katak transferénsia direitu propriedade no ekipamentu asina ona husi parte hotu no kópia iha surat-tahan husi dokumentu ne’ebé asina, haruka ona mai Timor-Leste, liuhusi korreiu.

Kona-ba Projetu Janela Únika Nasionál, koordenadór programa UNCTAD ASYCUDA nian destaka katak Autoridade Aduaneira sei sai hanesan responsavel ba jestaun no implementasaun projetu ne’e nian. Hahú kedas iha tempu asinatura ba projetu ne’e, iha fulan-janeiru tinan 2020, parsela dahuluk ba projetu ne’e transfere tiha ona ba Fundu Fidusiáriu UNCTAD nian, no atividade tuirmai ne’ebé presiza hala’o maka kriasaun Ekipa Nasionál Projetu no, importante liután maka rekrutamentu Jestór Nasionál Projetu nian, ne’ebé sai nu’udar responsabilidade Governu nian.

Misaun inisiál ida sei hala’o kedas hafoin limitasaun ba viajen tanba KOVID-19 hasai fali ona. Objetivu husi avaliasaun dahuluk ne’e maka atu halo balansu ba situasaun atuál iha Timor-Leste no haree filafali prosesu husi Organizasaun Governamentál sira seluk (OGASs) ualu (8) ne’ebé identifika ona, no ne’ebé envolve iha Komérsiu, no husi país husi ASEAN ne’ebé identifika ona (Indonézia) ho hanoin atu prepara planu asaun detalladu hodi masimiza benefísiu sira husi implementasaun TL-TSWS nian (Projetu Janela Únika Timor-Leste nian) ba Governu no ba komunidade komersiál iha Timor-Leste.

Ajénsia Governamentál sira seluk (OGAs) ne’ebé sei envolve iha laran mak ajénsia hirak-ne’ebé iha impaktu signifikativu tebetebes iha operasaun dezalfandegamentu nian sira, no sira-ne’ebé, bainhira halo ligasaun ona, sei bele halakon tiha problema lubuk-ida ne’ebé daudaun ne’e hasoru iha prosesu fasilitasaun komersiál. OGAs ualu (8) ne’ebé identifika tiha ona iha projetu Janela Únika mak hanesan: a) Trade Invest nu’udar autoridade ne’ebé halo Kontrolu ba Sertifikadu Investimentu nian atubele fó lisensa ba indivíduu/empreza sira hodi investe iha Timor-Leste; b) Ministériu Agrikultura no Peskas (Servisu Kuarentena) nu’udar autoridade ne’ebé halo kontrolu atubele proteje balada moris no ai-horis sira; c) Ministériu Transportes no Komunikasoins (Diresaun Nasionál Transportes Terrestres no Autoridade Portuária (APORTIL) nu’udar autoridade lisensiamentu nian atu halo rejistu ba veíkulu importadu sira; d) Ministériu Komérsiu no Indústria nu’udar autoridade lisensiamentu nian atu fó sertifikadu orijen nian, pré-aprovasaun ba lisensa kona-ba importasaun komersiál veíkulu sira nian (menus husi tinan 5); e) Ministériu Interiór (Departamentu Imigrasaun) atu fó vistu sira; f) Ministériu Saúde nu’udar autoridade lisensiamentu nian ba importasaun medikamentu/ekipamentu médiku nian; g) Departamentu Fiskál (TIN no SERVE) ba rejistu komersiál nian.

Molok remata, Koordenadora husi programa ASYCUDA UNCTAD nian salienta kona-ba nesesidade atu Governu fó nafatin apoiu ba projetu refere, nune’e bele aproveita gañu no susesu sira ne’ebé projetu ne’e halo daudaun. Vise-Ministra, Sara Lobo Brites fó saudasaun ba progresu no konkretizasaun sira ne’ebé alkansa tiha ona to’o oras ne’e, no husu ba koordenadór programa nian sira atu kontinua serbisu liuhusi koordenasaun direta ida ho Ministériu Finansas no Autoridade Aduaneira atubele asegura katak objetivu sei alkansa duni no sistema refere bele sai nafatin sentrál iha serbisu aduaneiru hafoin projetu ne’e remata.

   Ba leten