Governu no Uniaun Europeia organiza Diálogu kona-ba Polítika Apoiu Orsamentál iha Timor-Leste

Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Magno, hanesan Ordenadór Nasionál husi Fundu Europeu ba Dezenvolvimentu (FED) no Embaixadór Uniaun Europeia nian, Andrew Jacobs, organiza Diálogu kona-ba Polítika sira ne’ebé iha relasaun ho programa apoiu orsamentál Uniaun Europeia nian, ho Ministériu Finansas, ho Ministériu Saúde no ho Ministériu Administrasaun Estatál. Eventu ne’e hala’o iha loron 23 fulan-jullu tinan 2020, iha Auditóriu Ministériu Finansas nian, iha Dili.

Governu Timor-Leste, tinan-tinan, simu apoiu orsamentál husi Uniaun Europeia (UE), iha ámbitu Fundu Europeu ba Dezenvolvimentu. Iha loron 2 fulan-jullu tinan 2020, Governu simu montante totál ida ho valór dolar amerikanu millaun 7,6 husi UE, iha ámbitu implementasaun ba reforma estratéjika sira iha Jestaun Finansas Públikas, Nutrisaun, Deskonsentrasaun no Desentralizasaun.

Ho objetivu atu avalia progresu iha implementasaun husi polítika sira iha setór tolu ne’e, atu identifika obstákulu sira no atu rona opiniaun husi parte interesada oin-oin, inklui sosiedade sivíl, hala’o diálogu tolu: ida, kona-ba Jestaun Finansas Públikas, ne’ebé Ministru Finansas, Fernando Hanjam, maka lidera, diálogu ida tan kona-ba nutrisaun, ne’ebé Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, mak lidera no diálogu ida seluk tan maka kona-ba deskonsentrasaun no desentralizasaun, ne’ebé Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, maka prezide.

Eventu ne’e hamosu debate ideia sira kona-ba polítika setoriál sira atu promove reforma ba dezenvolvimentu sustentavel, ba efisiénsia, integridade, transparénsia, responsabilidade ida ne’ebé boot liután no, liuliu, ba melloria meiu subsisténsia nian sira no prestasaun servisu hirak ne’ebé presta ba sidadaun hotu-hotu, tuir Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Nasionál ba tinan 2011-2030.

Iha ninia intervensaun maklokek nian, Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ne’e hateten: “hanesan Ordenadór Nasionál, ha’u rekoñese apoiu ne’ebé Uniaun Europeia fó ona to’o oras ne’e, tuir FED”, “ne’ebé hatudu katak UE rekoñese no fiar ba ita-nia Sistema Jestaun Finansas Públikas, ne’ebé harii no hametin liuhusi kooperasaun hamutuk entre Governu no Parseiru Dezenvolvimentu nian sira. Maske nune’e, ita mós tenke rekoñese katak sei iha lakuna no dezafiu sira ne’ebé ita tenke hasoru”.

Andrew Jacobs, deklara katak “diálogu polítiku ne’ebé ohin loron hala’o daudaun, sai ona hanesan oportunidade importante ida hodi avalia evolusaun husi reforma sira iha setór tolu ne’ebé iha ligasaun ho apoiu orsamentál husi Uniaun Europeia. Atribuisaun apoiu ida-ne’e ba Timor-Leste hanesan rekoñesimentu husi konfiansa UE nian ba Timor-Leste nia sistema governamentál sira no ba maturidade parseria entre Timor-Leste no UE. Fundu sira ba apoiu orsamentál atribui bainhira iha progresu iha implementasaun polítika sira kona-ba reforma Governu nian. Indikadór anuál sira husi reforma hirak ne’ebé permite apoiu ne’e, antes ne’e hetan ona akordu entre Timor-Leste no UE, no tuir mai entrega diretamente iha konta Tezouru nian no labele haketak husi orsamentu Governu nian sira seluk. Hanesan orsamentu Estadu nian sira seluk, apoiu ne’e hetan supervizaun no verifikasaun husi Parlamentu Nasionál no Kámara-Kontas.

Partisipa mós iha eventu ne’e maka Vise-Ministra Finansas, Sara Lobo Brites, Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Maukoli dos Reis, Vise-Ministru Administrasaun Estatál, Lino de Jesus Torrezão, no Embaixadór Portugál nian, José Pedro Machado Vieira.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=25191