Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 22 fulan-Jullu tinan 2020

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 22 fulan-Jullu tinan 2020

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no kontinua ho análize ba rekomendasaun lubuk ida kona-ba medida ba prazu badak, ba faze mitigasaun dahuluk ba impaktu sira husi krize COVID-19, ne’ebé Komisaun ba Elaborasaun Planu Rekuperasaun Ekonómika propoin. Medida ba prazu badak hirak ne’e ninia objetivu mak apoia satisfasaun ba sidadaun sira-nia nesesidade bázika sira, tulun traballadór sira husi setór informál, mantein empregu no rendimentu no mantein empreza sira iha merkadu. Governu sei kontinua halo análize kona-ba pakote medida sira ba prazu badak ne’e iha sorumutuk Governu nian oinmai.

Konsellu Ministrus halo ona análize kona-ba opsaun oin-oin ba polítika lejizlativa kona-ba Lei Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu nian no Jestaun Finanseira Públika, ne’ebé Ministru Finansas, Fernando Hanjam, aprezenta. Reforma fiskál no reforma jestaun finansas públikas sai nu’udar prioridade ida Governu Konstitusionál VIII nian, tuir saida mak estabelese iha ninia Programa, no elementu esensiál ida mós husi reforma ne’e maka revizaun ba Lei kona-ba orsamentu no jestaun finanseira, atu nune’e bele hadi’a aprovizionamentu no hametin desentralizasaun finanseira no orsamentasaun bazeia ba programa. Governu sei kontinua halo análize kona-ba matéria ida-ne’e iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian oinmai.

Projetu Proposta Rezolusaun ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Magno aprezenta, ba  ratifikasaun Akordu kona-ba Servisu Aéreu entre Governu Timor-Leste no Governu Austrália, hetan ona aprovasaun. Akordu ida-ne’e ninia objetivu mak atu asegura liután nivel seguransa no protesaun internasionál, hodi reafirma ninia preokupasaun séria ba hahalok no ameasa kontra seguransa aviaun sira-nian, ne’ebé fó risku ba ema no propriedade nia seguransa, afeta maka’as ba funsionamentu transporte aéreu nian no hamenus konfiansa públika kona-ba seguransa aviasaun sivíl nian. Akordu ida-ne’e buka mós atu promove sistema aviasaun internasionál ida-ne’ebé bazeia ba konkorrénsia entre empreza transporte aéreu nian sira iha merkadu, hodi enkoraja empreza sira-ne’e atu dezenvolve no implementa servisu hirak ne’ebé kompetitivu no inovadór.

Ikus liu, membru Konsellu Ministrus nian sira asiste aprezentasaun rua husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, kona-ba orsamentasaun tuir programa no kona-ba mekanizmu sira atu halo koordenasaun no monitorizasaun ba implementasaun husi reforma institusionál sira. Orsamentasaun tuir programa ne’e ninia objetivu mak atu promove transparénsia iha alokasaun rekursus, tuir prioridade nasionál sira, no permite atu alkansa rezultadu hirak ne’ebé ita hakarak no estabelese responsabilizasaun kona-ba rezultadu hirak ne’ebé prodús ona.

Kona-ba reforma institusionál sira ne’ebé Governu implementa daudaun ne’e, ninia objetivu mak atu hadi’a didi’ak jestaun no funsionamentu setór públiku nian, nune’e mós atu asegura katak Estadu funsiona iha kuadru legalidade no seguransa jurídika efetiva, ho dalan ne’ebé efisiente no efikás liu. Dezenvolve liuhusi área prinsipál lima, reforma institusionál boot sira maka reforma administrasaun públika, reforma jestaun finanseira públika, desentralizasaun administrativa, reforma lejizlativa no reforma judisiária. Aprezentasaun ne’e ninia objetivu maka debate mekanizmu koordenasaun nian sira kona-ba reforma boot lima. Tanba medida hirak ne’e interligada no partilla objetivu komún ida, presiza koordenasaun ida, iha nivel ne’ebé aas liu, ba ninia dezenvolvimentu, implementasaun no monitorizasaun, liuliu ho kriasaun komisaun koordenadora nian ida, ne’ebé  bele funsiona hanesan órgaun sumbriña ba koordenasaun kona-ba reforma oin-oin, ne’ebé prezide husi Primeiru-Ministru, ho tulun husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, no ne’ebé mak integra husi Ministru sira-ne’ebé sai nu’udar responsavel atu estabelese diresaun no vizaun jerál husi reforma no programa sira, koordena dezeñu, programasaun no implementasaun konsistente husi reforma sira, promove sinerjia no kooperasaun entre reforma sira, hasai obstákulu no sobrepozisaun entre reforma sira, fó apoiu polítiku ba reforma sira no garante dezempeñu di’ak no implementasaun oportuna husi reforma sira. Remata

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=25134