Ministru Obras Públikas aprezenta planu no programa setór ne’e nian ba Primeiru-Ministru

Ter. 21 jullu 2020, 16:09h
109743675_1172688636425868_3824629442193269996_o

Ministru Obras Públikas, Salvador Soares dos Reis Pires, akompaña husi Diretór-Jerál sira Ministériu ne’e nian, hala’o sorumutuk ho Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha loron 20 fulan-jullu tinan 2020, iha Palásiu Governu, iha Dili, atu aprezenta planu no programa setór ne’e nian ba tinan 2021.

Iha sorumutuk ne’e, Ministru Obras Públikas informa ba Xefe Governu kona-ba atividade sira ne’ebé planeia ona, iha área bee no saneamentu, eletrisidade no estrada, ne’ebé sei inklui iha preparasaun Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan 2021.

Aleinde informasaun kona-ba preparasaun atividade sira ne’ebé iha relasaun ho OJE tinan 2020 no ba tinan 2021 nian, iha sorumutuk ne’e ko’alia mós kona-ba kontribuisaun husi Ministru Obras Públikas ba Planu Rekuperasaun Ekonómika ne’ebé sei hahú implementa iha tinan 2021, ho investimentu iha estrada no infraestrutura bee moos no eletrisidade nian sira.

Salvador Pires relata mós asaun rekonstrusaun no reabilitasaun infraestrutura sira ne’ebé afetada husi inundasaun iha fulan-marsu no fulan-maiu tinan 2020. Husi intervensaun sira atu hatán ba impaktu husi inundasaun sira fulan-marsu nian, iha Dili, asaun sira ne’ebé atu halo, balu maka hadi’a sistema abastesimentu bee ne’ebé naksobu, hamoos drenajen sira, normaliza no suru rai-henek husi mota sira no harii muru protesaun nian. Iha parte Tasi Mane, hala’o hela projetu reabilitasaun ba estrada no ponte sira ne’ebé naksobu tanba inundasaun iha fulan-maiu nian.

Kona-ba asesu ba bee moos, iha projetu hamutuk 21 ne’ebé prontu ona atu implementa, ne’ebé bele hahú hala’o iha inísiu tinan 2021 nian.

Kona-ba estrada rurál sira, inklui ona iha planu atu halo reabilitasaun ba estrada kilómetru 270 iha tinan oin. Programa reabilitasaun ba estrada rurál sira sei finansia husi orsamentu Ministériu Obras Públikas nian no sei hetan asisténsia téknika husi projetu Roads for Development (R4D), ne’ebé promove husi Organizasaun Internasionál Traballu nian (OIT) no finansia husi Governu australianu. Asisténsia téknika sei fornese liuhusi Diresaun Nasionál Estrada, Ponte no Kontrolu ba Mota sira.

Kona-ba eletrisidade, projetu hamutuk 33 maka prontu ona, ne’ebé ninia prosesu aprovizionamentu hahú tiha ona. Aleinde ne’e, iha mós projetu barak maka iha hela estudu nia laran, ne’ebé sei bele inklui mós iha OJE tinan 2021, ho objetivu atu permite populasaun iha país atu hetan asesu ba eletrisidade. Instalasaun liña elétrika foun sira, ne’ebé sei abranje kuaze munisípiu hotu-hotu no sei hala’o tuir faze, hahú husi suku sira ne’ebé besik liu ba liña distribuisaun enerjia nian.

Aleinde ne’e, prosesu aprovizionamentu nian ba kontratu atu sosa kombustivel ba sentrál elétrika Hera no Betanu nian, ba períodu tinan tolu, husi fulan-dezembru tinan 2020 to’o fulan-dezembru tinan 2023, ne’ebé hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministrus, iha sorumutuk iha loron 24 fulan-juñu tinan 2020, mós la’o hela, liuhusi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (KNA).

Tama mós iha planu tinan 2021 nian maka aumentu rede iluminasaun públika nia. Iha Dili, monta ona rede iluminasaun públika iha parte leste sidade nian, no sei falta maka zona balun iha parte oeste nian, ne’ebé ninia implementasaun sei inklui iha OJE tinan 2021 nian. Implementasaun programa ida-ne’e nian ba munisípiu sira seluk depende ba aumentu rekursu finanseiru iha OJE tinan 2021 nian, husi Komité Revizaun Polítiku (KROP).

   Ba leten