Sorumutuk Komisaun Interministeriál ba Koordenasaun kona-ba Medida sira ba Prevensaun no Kontrolu COVID-19

Kin. 25 juñu 2020, 17:42h
_AJU0335

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, prezide sorumutuk ida husi Komisaun Interministeriál ba Koordenasaun atu implementa medida sira ba prevensaun no kontrolu ba Koronavirus foun (SARS-CoV-2) ho koordenadór sira husi Sala Situasaun, Sentru Integradu ba Jestaun Krize (SIJK), iha loron 25 fulan-juñu tinan 2020, iha sala Konsellu Ministrus nian, iha Dili.

Sorumutuk ne’e ninia objetivu prinsipál iha tolu, maka debate kona-ba karik presiza ka lae atu aumenta tan estadu emerjénsia, analiza estratéjia ne’ebé atu halo tuir hafoin períodu vijénsia estadu emerjénsia nian no dadus kona-ba relatóriu ne’ebé sei prepara husi SIJK, atu entrega ba Parlamentu Nasionál, iha loron 30 fulan-juñu.

Estadu emerjénsia ida-ne’e, Prezidente Repúblika, Franciso Guterres Lú Olo, dekreta iha loron 28 fulan-marsu, ba períodu loron 30, atu hatán ba propagasaun ba Koronavirus foun, no renova dala rua ona ba períodu ne’ebé hanesan. Faze datoluk vijénsia estadu emerjénsia nian remata iha tuku 23 no minitu 59 dadeersan, loron 26 fulan-juñu.

Komisaun Interministeriál deside katak sei la husu ba Prezidente Repúblika atu estende estadu emerjénsia no kompeténsia sira atu halo koordenasaun kona-ba medida sira ba konbate COVID-19, pasa ba Ministériu Saúde iha koordenasaun ho SIJK no Ministériu relevante sira seluk.

Komisaun Interministeriál ba Koordenasaun atu implementa Medida sira Prevensaun no Kontrolu ba Koronavirus foun (SARS-CoV-2) mós halakon ona, no  ninia kompeténsia sira fó fali ba Konsellu Ministrus.

Deside ona mós atu estende kontratu ho empreza aérea Air North, ba fulan ida tan, ne’ebé hahú kedas husi loron 10 fulan-abríl semo regulár mai Timor-Leste, hodi permite hametin rota tránzitu aéreo nian ida, atubele garante fornesimentu medikamentu no ekipamentu hirak ne’ebé presiza hodi prevene no konbate COVID-19 no mós fornese sasán esensiál no merkadória fundamentál sira ba populasaun no empreza nasionál sira-nia moris.

Iha sorumutuk ne’e, ko’alia mós kona-ba nesesidade atu hametin objetivu sira husi kontensaun, kontrolu no kombate COVID-19, nune’e mós objetivu estratéjiku hodi estabelese mekanizmu resposta nian sira ba sistema alerta no objetivu operasionál sira hodi kontinua halo triajen no rastreiuo iha sentru sira kuarentena no zona sira ne’ebé identifika ona kona-ba kontaminasaun nian.

Iha faze ida-ne’e,  planeamentu tenke orienta hodi evita kazu foun sira mosu fali no ba ida-ne’e, importante tebes atu kontinua  ho medida sira kona-ba kontrolu iha fronteira  sira, kuarentena no izolamentu.

Iha sorumutuk ne’e, ko’alia mós kona-ba diploma sira ne’ebé dadaun ne’e hetan aprovasaun iha Konsellu Ministrus, ne’ebé ninia objetivu mak atu fó ba autoridade vijilánsia epidemiolójika no sanitária nian, medida adekuadu lubun ida ba protesaun no promosaun saúde públika no garante mekanizmu protesaun saúde públika nian sira, hodi buka evita no neutraliza risku da’et no habelar moras ne’e nian iha populasaun nia leet.

Relatóriu ne’ebé sei entrega ba Parlamentu Nasionál ne’e ko’alia kona-ba atividade SIJK nian, ne’ebé liga prevensaun no kontrolu ba Koronavirus foun, no inklui dadus  kona-ba vijilánsia sentinela, rezultadu estudu nian no análize ba risku, projetu infraestrutura sira, lista ba apoiu husi parseiru sira, aprezentasaun no ata husi sorumutuk sira.

Primeiru-Ministru felisita membru SIJK nian sira hotu no hato’o nia respeitu no admirasaun ba serbisu ne’ebé ekipa tomak SIJK nian hala’o ona.

   Ba leten