Sorumutu TLDPM loke ho diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian

Kua. 07 abril 2010, 09:37h
TLDPM Mesa abertura 3

Sorumutu Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste nian loke ho diskursu Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian, ne’ebé halo análize kona-ba tempu ne’ebé liu ba, tempu ohin loron nian no tempu tuir mai ba Nasaun jóven ida ne’e.

 

 

 

 

 

Iha tempu liu ba

Iha avaliasaun kona-ba akontesimentu istóriku importante hirak ne’ebé marka Timor-Leste, Primeiru-Ministru fó hanoin ba delegasaun sira ne’ebé hola parte iha sorumutu ne’e katak, konflitu hirak ne’ebé mosu iha territóriu nia laran mai husi fatór esternu nian no la’ós mai husi rai laran: “Konflitu hirak ne’ebé mosu iha tempu liu ba, la’ós funu entre reinu ka etnia sira, maibé funu entre timor oan no sira hotu ne’ebé mai husi tasi balu, ema rai liur sira” dehan Primeiru-Ministru.

 

Iha tempu ohin loron nian

Primeiru-Ministru fó hanoin fila fali ba medida hirak ne’ebé país ne’e foti hodi harii metin Timor-Leste hahú kedas iha Independénsia, ho referénsia ba Planu Dezenvolvimentu Nasionál no nesesidade atu dezenvolve kapasidade instituisaun sira Estadu nian la eziste iha tinan 2002 liu ba.

Kay Rala Xanana Gusmão subliña katak, iha fatór fundamentál tolu mak halo Estadu ladún metin, liu-liu, hafoin liu tiha krize 2006 nian: ida mak la iha kapasidade atu buka hatene problema hirak ne’e nia hun mak ne’ebé, hodi provoka atu buka diak dei’t ba nia-an rasik; ida fali mak la iha vontade polítika iha instituisaun sira Estadu nian at fó liman ba malu hodi buka solusaun; no ida ikus liu mak iha tendénsia ne’ebé la kontrola husi governante sira atu politiza situasaun País ne’e nian.

Iha diskursu ida ne’ebé hato’o ba parseiru dezenvolvimentu sira, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão fó hanoin katak, embargo ne’ebé Estadus Unidus fó ba Timor-Leste la ajuda atu haburas ekonomia no dezenvolvimentu rai ne’e nian. Nia fó hanoin tan katak, Governu haka’as-an hodi rezolve tiha problema hirak ne’ebé iha, liu husi estabelese Planu Asaun Anuál hirak ne’ebé identifika prioridade sosiál, ekonómika no polítika país nian no mós reforma ba jestaun finanseira Estadu nian ne’ebé nia konsidera nu’udar susesu ida: “Ami aumenta ona taxa kresimentu ekonómiku ba média ida liu dei’t númeru rua hahú iha tinan 2007, katak iha tinan 2008 hetan porsentu 12.8% no iha tinan 2009 porsentu 12.2%”.

 

Iha tempu tuir mai

Iha diskursu ida besik minutu tolunulu nia laran, Xefi Ezekutivu koalia mós kona-ba dezafiu no planu sira Governu nian ba tempu ne’ebé tuir mai. Primeiru-Ministru hato’o apelu ida ba parseiru dezenvolvimentu sira atu investe iha País ne’e no hanesan ne’e mak bele kontribui ba objetivu dezenvolvimentu nian ne’ebé prevee tiha ona ba tinan 2020, ne’ebé “ povu foti nu’udar referénsia”. Planu ba Dezenvolvimentu Estratéjiku foun mak fórmula ne’ebé Governu hetan hodi ajuda Timor-Leste sai husi grupu husi Estadu hirak ne’ebé ladún metin: Ami determinadu ona atu hasai Timor-Leste husi lista ba Estadu hirak ne’ebé ladún metin no kiak ba País ida ho rendimentu médiu iha tinan 15 to’o 20. Ida ne’e mak tempu tuir mai ne’ebé ami sei deside ba ami rasik”.

Konferénsia TLDPM, halibur delegasaun parseiru dezenvolvimentu sira Timor-Leste nian sura hamutuk liu 40 no sorumutu ne’e sei hala’o to’o loron ida remata iha Díli.

 

Atu hare'e fotografia kona-ba evento ida ne'e bele klike iha ne'e: Fotografia

   Ba leten