Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 29 fulan-Abril tinan 2020

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 29 fulan-Abril tinan 2020

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão nian, iha Ministériu Finansas, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Fidelis Leite Magalhães no Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BSTL) nian, Abraão de Vasconselos, kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu Lei n. 23/2017, loron 12 fulan-jullu, kona-ba Sistema Garantia Kréditu (SGK). Ho alterasaun ida-ne’e, asesu husi empreza mikro sira-nian ba SGK loke tan, hodi aumenta tipu atividade ekonómika ne’ebé prienxe rekizitu ba programa ne’e.

Sistema garantia kréditu hanesan mekanizmu apoiu nian ida ba empreza mikro, empreza ki’ik no empreza média (EKEM), liuhusi ne’ebé Estadu responsabiliza ba risku konsesaun kréditu nian hamutuk ho banku komersiál sira, hodi fó garantia ida ne’ebé kobre montante másimu ida to’o 70% husi empréstimu sira ne’ebé fó no ne’ebé kumpre rekizitu legál hirak ne’ebé estabelese ona. SGK ne’e nia objetivu prinsipál mak atu kontribui ba estrutura emprezariál ida ne’ebé sólida no viavel, ne’ebé favorese empriendedorizmu, kriasaun empregu no kreximentu husi ekonomia nasionál.

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, aprezenta ona projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus, kona-ba Medida sira atu Ezekuta Renovasaun ba Deklarasaun Estadu Emerjénsia ne’ebé fó sai husi Dekretu Prezidente Repúblika nian n. 32/2020, loron 27 fulan-abríl, hodi hatán ba pandemia COVID-19. Relasiona ho renovasaun ba deklarasaun estadu emerjénsia nian ne’e, Governu, liuhusi Dekretu ida-ne’e, asegura ninia ezekusaun, hodi adota medida hirak ne’ebé nesesária atu previne moras ne’e, satan pandemia ne’e, salva vida no asegura subsisténsia husi kadeia abastesimentu beins no servisu esensiál sira ba ita-nia populasaun, maske medida sira-ne’e bele limita direitu no liberdade fundamentál balu.

Relasiona ho Dekretu Governu nian N. 3/2020, loron 28 fulan-marsu, proibisaun ema husi rai-li’ur atu tama iha territóriu nasionál mantein nafatin, ho exesaun ne’ebé prevee ona antes no ho exesaun ba estranjeiru hotu-hotu ne’ebé hala’o atividade profisionál iha setór petrolíferu nian.

Regra sira kona-ba kontrolu sanitáriu atu tama no sai husi territóriu nasionál nafatin la iha mudansa. Relasiona ho regra sira kona-ba distansiamentu sosiál nian, Diploma ne’e hatete katak ajente sira forsa seguransa nian tenke sensibiliza ema hotu-hotu atu kumpre regra hirak ne’ebé define ona, bandu ema atu labele halibur malu, hato’o ba sira katak bainhira la kumpre orden ida ne’e sei konsidera nu’udar krime dezobediénsia nian, identifika ema sira ne’ebé la respeita regra sira no hato’o kedas keixa ba Ministériu Públiku.

Dekretu Governu nian ne’e permite atividade transporte públiku nian sira, naran katak veíkulu sira ne’e tenke hamoos nafatin loroloron molok hala’o operasaun, no motorista, ajudante no pasajeiru sira tenke uza máskara protesaun nian no evita kualkér kontaktu fíziku.

Relasiona ho regra sira kona-ba asesu ba loja no serbisu-fatin sira, regra sira kona-ba kliente no funsionáriu sira tenke uza máskara, fase liman molok tama ba fatin sira ne’e no respeita distánsia fízika pelumenus metru ida ho balun sei mantein nafatin. Forsa seguransa nian no inspetór sira husi autoridade seguransa alimentár no ekonómika sira bele haruka ema hirak-ne’ebé la kumpre regra sira sai husi fatin ne’e, halo identifikasaun ba ema hirak ne’e no hato’o kedas keixa ba Ministériu Públiku. Regra sira ne’e sei aplika mós ba merkadu sira, maibé husi parte autoridade no administrasaun munisipál sira, sei kria kondisaun hirak ne’ebé nesesária no halo kontrolu, atu nune’e ema bele kumpre regra sira ne’ebé estabelese ona. Vendedór dalan ninin sira, tenke uza nafatin máskara protesaun nian no tenke mantein distánsia pelumenus metru ida husi vendedór dalan ninin sira seluk.

Medida sira kona-ba funsionamentu husi administrasaun públika no asesu ba fatin hirak ne’e, ne’ebé uluk estabelese ona sei mantein nafatin, no lista kona-ba servisu públiku sira ne’ebé konsidera esensiál sei aumenta tan no lista kona-ba atividade sira iha ne’ebé direitu ba greve hetan  suspensaun define ona.

Dekretu Governu nian ne’ebé agora hetan ona aprovasaun ne’e hateten katak membru Governu ne’ebé sai nu’udar responsavel ba saúde, sei bele determina, karik konsidera katak presiza duni ba protesaun saúde públika nian, rekizisaun temporária ba espasu no estabelesimentu partikulár sira. Iha kazu hirak ne’ebé iha justifikasaun loloos, Konsellu Ministrus sei bele rekizita beins imóveis no móveis partikulár sira-nian.

Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, aprezenta, ne’ebé aprova regulamentu kona-ba subsídiu ba sidadaun timoroan sira ne’ebé temporariamente hela iha rai-li’ur no sira seluk ne’ebé la’ós rezidente maibé obrigadu hela iha rai-li’ur lai, tanba situasaun epidemiolójika Koronavírus foun. Montante subsídiu nian ne’e sei selu kada fulan no depende ba kustu moris iha país ne’ebé sira hela ba. Benefisiáriu sira husi medida hirak ne’e mak estudante timoroan sira ne’ebé la’ós bolseiru, ne’ebé depende loos de’it ba apoiu finanseiru husi família ne’ebé hela iha Timor-Leste no  sidadaun timoroan sira ne’ebé labele tama iha Timor-Leste tanba fronteira taka hela.

Konsellu Ministrus aprova ona mós projetu Dekretu Lei, kona-ba alterasaun daruak ba Estatutu Militár FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian, ne’ebé aprova husi Dekretu Lei n. 7/2014, loron 12 fulan-marsu. Alterasaun ne’e ninia objetivu mak atu kompatibiliza Estatutu F-FDTL ho dokumentu estruturante lubuk ida iha área Defeza nian no ho kontestu legál atuál, maka hanesan, Lei Defeza Nasionál nian, Konseitu Estratéjiku Defeza Nasionál nian, Konseitu Estratéjiku Militár nian, Sistema Forsa Nasionál nian, Misaun sira Forsa Armada nian no Dispozitivu F-FDTL  nian. REMATA

   Ba leten