Governou no Parlamentu Nasionál debate kona-ba medida sira ba prevensaun no kombate COVID-19 no ezekusasaun ba deklarasaun estadu emerjénsia

Kin. 16 abril 2020, 19:32h
01bd7797-e8e2-4a2c-addc-cbdc693781d9

Governu no Parlamentu Nasionál, ohin, loron 16 fulan-abríl tinan 2020, debate kona-ba medida sira ba prevensaun no kombate hasoru COVID-19 no ba ezekusaun deklarasaun estadu emerjénsia nian, iha sesaun ida-ne’ebé konta ho Primeiru-Ministru, TaurMatan Ruak, membru Governu nian sira ne’ebé hola parte iha Komisaun Interministeriál ne’ebé koordena implementasaun husi medida sira ba prevensaun no kontolu surtu husi Koronavirus foun no membru sira husi Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC, sigla iha lian portugés).
Primeiru-Ministru, iha nia intervensaun, hateten katak “kombate hasoru koronavirus foun nu’udar funu ida hasoru inimigu ida labele haree ho matan, iha ne’ebé nasaun hotu iha mundu tau hamutuk daudaun meiu hirak ne’ebé disponivel atu kapasita an hodi kombate moras ne’e, inklui foti desizaun drástika sira hanesan limitasaun ba direitu sirkulasaun no direitu ba liberdade atu hala’o sorumutuk ka manifestasaun”. Maske “ ho medida sira-ne’e hotu, númeru husi ema ne’ebé infetadu iha nasaun hotu–hotu liu ona millaun rua no husi númeru ida-ne’e, ema hamutuk rihun 133 maka mate ona”, Primeiru-Ministru hatutan.
Taur Matan Ruak dehan mós katak “kombate ne’e sai problema ida ne’ebé boot no defisil liután tanba esforsu ne’ebé halo la’ós de’it atu evita mate, maibé atu haree mós ba impaktu sosiál no ekonómiku ne’ebé drástiku, ne’ebé problema ne’e hamosu”, tanba iha mundu tomak “traballadór millaun barak mak lakon sira-nia serbisu no família barak mak sai mukit”.
Primeiru-Ministru hateten mós katak atu garante “senáriu ne’ebé otimista liu”, “ema mate zero”, ita serbisu hela atu evita senáriu ne’ebé pesimista liu, ne’ebé tuir análize husi Sentru Integradu Jestaun Krize nian, katak Timor-Leste bele iha infetadu rihun 390, 30% husi populasaun, husi ida-ne’e, rihun 156 kazu lijeiru, rihun 58 mak kazu grave, ne’ebé ekivale ba 15%, kazu grave bele to’o 19 500, ne’ebé presiza ajuda ho ventilasaun no númeru husi ema mate bele to’o rihun 17 bele ka 3%”.
Ba objetivu atu garante senáriu otimista liu ida-ne’e, Xefe Governu hateten katak presiza “kombina vontade no kapasidade” no katak Governu “determinadu atu aumenta ita-nia kapasidade”, no aprova tiha ona Dekretu Governu nian kona-ba regra sira ba ezekusaun despeza Fundu KOVID-19 nian.
Durante sesaun ne’e, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio Babo Soares, temi nasaun no organizaun sira ne’ebé fó ona apoiu to’o oras ne’e ba Timor-Leste iha luta hasoru KOVID-19, hanesan apoiu hodi sosa ekimentu médiku no aimoruk, kria no hadi’a instalasaun médika no laboratóriu nasionál, husi parte organizasaun sira nian hanesan Organisaun Mundiál Saúde nian, Programa Nasoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu, Uniaun Europeia, UNICEF, AUSAID, no nasaun sira hanesan Xina, Austrália, Japaun, Estadus Unidus Amérika no Koreia Sul. Ministru ne’e salienta mós kona-ba faktu katak Austrália no Koreia  Sul deside ona hodi hanaruk no hafoun vistu traballadór no estudante sira nian iha pais sira-ne’e.
Portavós sira husi CIGC halo aprezentasaun ida ba deputadu sira iha Parlamentu Nasionál kona-ba estratéjia ne’ebé hala’o daudaun ba prevensaun no kombate hasoru COVID-19 no kona-ba pontu situasaun husi kontestu nasionál.
Durante sesaun ne’e, Primeiru-Ministru no membru Governu sira ne’ebé marka prezensa, hatán ba dúvida no sujestaun sira husi deputadu sira no aprezenta mós medida sira ne’ebé  hala’o hela iha setór governamentál ida-idak, hanesan saúde, defeza no seguransa, edukasaun, agrikultura, ekonomia no telekomunikasaun sira.
To’o ohin loron, Timor Leste rejista kazu infesaun husi koronavirus foun hamutuk 18, no husi sira-ne’e, na’in 17 iha kondisaun estável, no na’in 1 di’ak ona. To’o agora, halo ona teste ba ema na’in 229, no husi númeru ida-ne’e, na’in 195 hetan rezultadu negativu.

   Ba leten