Governu Timor-Leste Assina Akordu ho Governu Austrália

Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) asina akordu ho Governu Austrália ba programa “Nabilan”. Objetivu husi programa ne’e mak atu redús problema violénsia hasoru feto no labarik iha Timor-Leste. Serimónia asina akordu ne’e hala’o iha Edifísiu Sentrál MSSI nian iha Kaikoli, iha Dili, iha sesta, loron 22 fulan-novembru tinan 2019.

Ho asinatura ba akordu ne’e mak aprova faze daruak husi programa Nabilan, ne’ebé hahú ona iha tinan 2014, ho objetivu atu garante katak feto no labarik sira bele moris livre hosi violénsia no bele goza sira-nia direitu. Tuir akordu ida-ne’e, “Nabilan” sei kontinua to’o fulan-juñu tinan 2022 ho finansiamentu hosi Governu Austrália hamutuk dolar australianu millaun 35 durante tinan ualu (2014-2022). Programa ne’e sei intensifika esforsu sira hodi apoia komunidade no instituisaun sira hodi foti asaun atu hamenus violénsia kontra feto no labarik sira iha Timor-Leste.

Hafoin asina akordu ne’e, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, hateten: “Ohin halo asinatura ba akordu subsidiáriu entre Governu Timor-Leste ho Governu Austrália ba programa Nabilan. Ho apoiu Governu Austrália nian bele fasilita Timor-Leste hodi halo prevensaun no redús problema violénsia hasoru feto no labarik”.

Programa ida-ne’e jere hosi Asia Foundation, liu hosi parseria ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun no parseiru sira husi sosiedade sivíl mak hanesan PRADET, Alfela, Fokupers, Uma mahon Salele, JSMP inklui Casa Vida.

Iha fatin hanesan, Embaixadór Austrália nian iha Timor-Leste, Peter Roberts, hateten: “Kooperasaun entre Governu Timor-Leste ho Governu Austrália hamutuk ho sosiedade sivíl no parseiru sira seluk ida-ne’e ninia objetivu mak atu hapara violénsia kontra feto no labarik. Servisu ida-ne’e importante tebes, tamba asuntu violénsia hasoru feto no labarik sai hanesan dezafiu ba mundu tomak, inklui Timor-Leste. Tanba ne’e, importante tebes servisu hamutuk hodi suporta feto no labarik sira iha Timor-Leste, liu-liu haree oinsá ita bele hamenus no hapara violénsia kontra sira”.

Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, husi nia parte haktuir: “Asinatura akordu ohin hanesan pasu importante ida ba esforsu hamutuk ho ita-nia parseiru dezenvolvimentu nian sira, liu-liu ho Governu Austrália, hodi bele halo esforsu oin-oin nune’e bele halo prevensaun no kombate violénsia hasoru feto no labarik iha Timor-Leste. Agora daudaun dadus ne’ebé mak iha hatudu númeru ne’ebé aas nafatin, tamba ne’e maka Governu Austrália haree ninia importánsia no fó mós apoiu finanseiru iha área ida-ne’e hodi bele kompleta mós esforsu ne’ebé mak Governu Timor-Leste rasik hala’o ona”.

Dezde tinan 2014, parseiru sira iha programa ne’e fornese ona servisu hanesan asisténsia legál, ezame médiku, akonsellamentu no alojamentu iha situasaun emerjénsia nian ba vítima sira-ne’ebé hetan violénsia.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=23352