Votu Pezar ba Padre João de Deus Pires nia mate

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Loron 25, Fulan-Setembru, Tinan 2019

Voto Pezar ba Falesimentu husi Amo João de Deus Pires

Ho laran-triste no laran-dodok tebes maka Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba Padre João de Deus Pires nia mate, misionáriu salezianu ne’ebé hakotu iis iha loron 22 fulan-setembru foin daudaun ne’e iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, iha Dili.

Padre João de Deus moris iha Morais, Macedo de Cavaleiros, Portugál, simu ordenasaun hanesan amu-lulik iha tinan 1956, no mai iha Timor-Leste iha tinan 1957.

Hahú kedas husi tinan 1957 to’o agora, nia nafatin iha rai ne’e no iha ne’e nia dezenvolve atividade edukativa no misionária barak no oioin, hodi hakat liu difikuldade saida de’it no hodi suporta kontrariedade lubun boot durante períodu okupasaun Indonézia nian.

Ninia papél iha tempu okupasaun Indonézia nian sei hela-metin iha Istória Timor-Leste nian. Iha tempu ne’ebé baze apoiu rahun, Padre João de Deus halo esforsu tomak atu tulun populasaun hirak ne’ebé mak inimigu kaer no rende, ne’ebé enfrenta, iha tinan 1979 no 1980, iha situasaun aat liu, hamlaha no moras.

Hafoin reorganizasaun luta nian, iha fulan-marsu tinan 1981, bainhira polítika foun ho tema “Unidade Nasionál” halo neon nakloke no tulun klarifika konseitu foun no ideál nasionalista sira, Padre João de Deus halo buat hotu, ne’ebé inklui mós hetan ameasa husi indonéziu sira, atu mantein ligasaun ne’ebé besik entre ai-laran (Diresaun Boot Luta nian) no Dili, liuhusi dalan ida-ne’ebé bele haruka karta ba rai-li’ur.

Padre João de Deus sai hanesan ezemplu kona-ba trata estafeta sira, iha tempu ne’ebé hanaran “kaixa”, hodi hanorin sira kona-ba abnegasaun, espíritu sakrifísiu no responsabilidade nian.

Ema sira ne’ebé mai husi rede klandestina nunka bele haluha espíritu altruísta husi misionáriu no lutadór boot ba liberdade povu timoroan nian ida-ne’e, ba ida-ne’ebé kompromete an ona atu serbí, hanesan Padre, hanesan ema portugés no hanesan umanista.

Iha tinan hirak ikus iha nia moris, nia fó importánsia maka’as liu kona-ba halibur ema mukit sira, hodi fó ba sira uma, asisténsia sosiál no hahán, domin, edukasaun, no mós dezenvolve formasaun intelektuál iha ambiente saudavel, hodi permite foin-sa’e sira kontinua estudu iha nivel superiór no prepara sira ba moris ativa.

Tanba ninia dedikasaun boot ne’e, nia simu respeitu, admirasaun no mós venerasaun husi povu timoroan, hodi kontribui ho forma notavel ba nia evanjelizasaun no ba konsolidasaun prezensa saleziana nian iha Timor.

Iha fulan-maiu tinan 2012, amu-lulik ne’e simu kondekorasaun hosi Prezidente Repúblika, ho Medalla Orden Dom Martinho Lopes, tanba ninia apoiu ba rezisténsia Timor-Leste nian no kontributu relevante ba luta ukun rasik-an nian.

Iha momentu ne’ebé triste tebetebes ba relijiozu no povu timoroan nian ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o ninia laran-triste ba família estimadu Padre João de Deus nian, ba Igreja Katólika no ba família saleziana Timor-Leste nian. REMATA

   Ba leten