Konstrusaun ba Porto Tibar

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Konstrusaun ba Porto Tibar

Membru Governu sira ne’ebé nuudar responsável ba Projetu Portu Tibar maka Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku iha ezersísiu, Ministra Finansas iha ezersísiu, Ministru Obras Públikas no Ministru Transportes no Komunikasoins, preokupadu tanba hanoin hela impaktu sá de’it maka bele mosu ba konstrusaun Porto Tibar tanba suspensaun servisu esplorasaun ba pedreira hosi China Harbour Timor, Lda, tan ne’e, membru Governu sira ne’e reuni tiha informasaun kona-ba medida kautelár ne’ebé Tribunal Distrital Díli dekreta ona kona-ba oinsá parsela-rai nebe hola parte ba pedreira. 

Projetu ida-ne’e nuudar interese públiku, ne’ebé hakerek iha Planu Nasionál Dezenvolvimentu Estratéjiku Timor-Leste nian ba 2011-2030, ne’ebé maka Governu Konstitusionál hotu-hotu iha pasadu no agora sempre apoia no promove.

Hafoin halo tiha análize ba prosesu, haree hetan katak tribunal dekreta medida kautelár ba parsela rai ne’ebé sala. Atu dehan katak, tribunal husu atu halo restituisaun provizória ba posse kona-ba parsela rai ida no tribunal haruka ezekuta medida ba parsela rai ida seluk fali no ida ne’e, hamosu konfuzaun no halo ema hotu hakfodak, inklui mós Governu.

Tuir prosesu Tribunal, rekerimentu koa’lia kona-ba parsela rai ida ne’ebé lokalisa dook ho distánsia liu km 1 (ida) hosi parsela rai ne’ebé nuudar objetu ezekusaun tribunal nian. Erru ida-ne’e taka dalan assesu ba servisu pedreira no ida-ne’e impede kontinuasaun servisu pedreira, ho risku sériu ba konstrusaun Porto Tibar tanba sei la hetan fornesimentu materiál atu halo konstrusaun nesesáriu.

Tuir informasaun hosi Diresaun Nasionál Terras no Propriedades no Servisu Kadastrál katakparsela rai ne’ebé ezekuta sala  maka parsela rai ne’ebé daudauk ne’e nia propriedade iha hela disputa ho Estadu rasik no Ministériu Justisa analisa hela  parsela rai ne’e. 

Haree ba faktu hirak-ne’e, Governu desidi foti asaun reprezenta Estadu no defende interese públiku, hodi alerta ba Tribunal tan erru ne’ebé Tribunal komete ona nune’e Tribunal para  revé filafali medida ne’e no dekreta hodi anula no ordena atu sobu saida de’it maka taka hela dalan ka meiu saida de’it maka halo atu la bele hetan asesu ba pedreira.  

China Harbour Timor, Lda, nuudar subkontratada konsensionáriu ba Porto Tibar nian, utiliza rai ba pedreira ho koñesimentu, autorizasaun no perfeita kolaborasaun ho entidade kompetente hotuhotu inklui komunidade lokál, Xefe Aldeia Mota Ikun,  Administrador Postu Administrativu Bazartete, Administrador hosi Munisípiu Likisá, Komandante PNTL Likisá, Diresaun Nasionál Terras no Propriedades no Servisu Kadastrál Likisá, Autoridade Nasional Petróleu no Minerais (responsável ba lisensiamentu pedreira), Unidade Jestaun ba Projetu ba Porto Tibar (responsável ba ezekusaun  Projetu ba Porto Tibar) no mós, membru Governu sira ne’ebé nuudar responsável ba ezekusaun projetu ba Porto Tibar no Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades no Ministériu Justisa rasik. 

Hamutuk ho esklaresimentu nebe halo ona ba tribunal, Governu sei foti medida nesesáriu atu salvaguarda interese públiku nian ba konstrusaun Porto Tibar. Remata 

   Ba leten