Governu asina Kontratu Partilla Produsaun sira no Akordu sira ho Austrália ba Tratadu Fronteira Marítima bele tama vigór

Governu Timor-Leste asina ona, ohin, loron 28 fulan-agostu tinan 2019, Kontratu Fahe Produsaun foun lima ho empreza sira petróleu no gás nian ne’ebé afeta husi Tratadu Ketan Tasik, atubele garante estabilidade no seguransa ba operasaun offshore iha Tasi Timor, durante períodu tranzisaun nian tomak husi Tratadu Tasi Timor ba Tratadu Ketan Tasik foun.

Governu asina ona mós akordu foun ho Governu australianu kona-ba troka informasaun fiskál sira entre Timor-Leste no Austrália, no memorandu entendimentu rua entre instituisaun sira husi Estadu rua ne’e nian hotu ne’ebé loke dalan ba kooperasaun iha matéria mina-rai nian (liu-liu kona-ba jestaun kadoras mina Bayu-Undan nian no kona-ba transferénsia dadus jeolójiku no kooperasaun ne’ebé mak iha relasaun).

Serimónia ne’e konta ho partisipasaun husi Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Petróleu no Minerais iha ezersísiu, Agio Pereira, husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio Babo Soares, husi Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, husi Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais Timor-Leste nian, Gualdino da Silva, husi Diretór Timor Gap, Francisco Monteiro, husi Ministru Rekursus no Norte Austrália nian, Senadór Matthew Canavan, husi Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Peter Roberts no husi reprezentante sira husi empreza ConocoPhillips.

Ministru Estadu ne’e, iha ninia diskursu, hatete katak “loron ida-ne’e hanesan marku importante ida iha ami-nia nasaun joven ida-ne’e nia istória. Husikedas restaurasaun ami-nia independénsia nian iha tinan 2002, ami-nia povu nia ambisaun maka kompleta ami-nia soberania nasionál, hodi haketak ami-nia limite sira ho ami-nia belun no viziñu sira, Austrália no Indonézia”. Nia hatutan katak “delimitasaun ketan-tasik ho Austrália hanesan pasu importante ida atu alkansa no konsolida, la’ós de’it ami-nia integridade territoriál, maibé mós ami-nia soberania ekonómika”.

Ministru Estadu ne’e salienta katak “Hanesan prosesu Komisaun Konsiliasaun nian, [prosesu] ida-ne’e mós la iha presedente sira. Foin ba dahuluk iha fatin hotu iha mundu nian iha ne’ebé área konjunta ida husi dezenvolvimentu petrolíferu ho projetu sira ne’ebé la’o hela tenke disolve.” Iha “prosesu ne’ebé ezije mós atu haree ba sistema jurizdisaun rua ne’ebé kompletamente diferente no tenta atu armoniza sistema rua ne’e” no ne’ebé “ezije komprometimentu, serbisu maka’as, kriatividade no kooperasaun entre parte hotu-hotu ne’ebé envolve”.

Na’i Ulun ne’e hato’o agradesimentu ba “departamentu governu nian oioin, husi parte rua, ne’ebé apoiu ona ida-idak nia ekipa negosiasaun nian sira” no “empreza oioin ne’ebé mak integra Joint Ventures tanba kontinua serbisu ho Timor-Leste no kontribui ba dezenvolvimentu ami-nia nasaun nian.”

Asinatura ba kontratu fahe produsaun nian ida-ne’e no akordu sira seluk ho Governu australianu, halo parte iha kondisaun prévia hirak ne’ebé nesesária ba troka nota diplomátika sira entre Timor-Leste no Austrália, ne’ebé kompleta prosesu rejime tranzitóriu nian ida-ne’e no sei permite Tratadu Ketan Tasik nian tama iha vigór iha loron 30 fulan-agostu tinan 2019.

Prosesu konsiliasaun obrigatória Governu Timor-Leste maka hahú iha fulan-abríl tinan 2016, bazeia ba Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu Tasi, no Timor-Leste maka sai hanesan nasaun dahuluk iha mundu mak atu utiliza mekanizmu ida ne’e, ne’ebé prevee ona iha Konvensaun ne’e.

Tratadu kona-ba Ketan Tasik sira, ne’ebé Timor-Leste no Austrália asina hamutuk ona iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, estabelese Ketan Tasik sira iha Tasi Timor, hodi asegura liña mediana ida iha Tasi Timor, ho de’it ajuste ki’ik ida atu hetan rezultadu ekuitativu ida, hanesan ida ne’ebé maka direitu internasionál ezije. Dezde asinatura Tratadu ne’e nian, nasaun rua ne’e serbisu hamutuk nafatin ho operadór petrolíferu offshore sira, ba definisaun dispozisaun tranzitória sira, ne’ebé sei fó seguransa komersiál no garantia ba parte hotu-hotu durante prosesu tranzisaun nian tomak husi Tratadu Tasi Timor ba Tratadu Ketan Tasik nian foun.

Ho nune’e, Governu Timor-Leste konklui ona dispozisaun tranzitória sira husi nia parte ba implementasaun Tratadu Fronteiras Marítimas, hanesan Governu Australianu ne’ebé daudaun ne’e aprova ona lejizlasaun ne’ebé pertinente iha matéria ne’e iha Parlamentu Australianu.

Iha loron 30 fulan-agostu oinmai, iha tuku 16 liu minutu 30, sei asina Troka Nota entre Timor-Leste no Austrália kona-ba Ratifikasaun Tratadu Ketan Tasik, iha Palásiu Governu, iha Dili.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=22786