Pakote Lejislativu ba Ratifikasaun Tratadu kona-ba Fronteira Marítima ne’ebé Aprova ona iha Parlamentu Nasionál

Ter. 23 jullu 2019, 18:05h
_AJU5135

Ohin Parlamentu Nasionál aprova ona iha votasaun finál pakote lejislativu ne’ebé permiti halo ratifikasaun no tama iha vigór Tratadu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Austrália hodi estabelese ida-idak nia Fronteira Marítima, ho votus afavór 42 no kontra 23.

Diskusaun kona-ba pakote lejislativu, ne’ebé ohin aprova ona, ulukliu hahú ho audiénsia konjunta ho Governu no ho Komisaun sira B, C no D, iha loron-16 no loron-17 jullu. Iha loron-18, iha sesaun plenária, diskuti no aprova tiha iha jeneralidade proposta lei hirak-ne’e. Iha loron-19, 20 no loron-22 jullu, Komisaun sira C no D diskuti no halo tiha votasaun ba proposta sira iha espesialidade. Agora, prepara hela redasaun final ba proposta lejislativu sira no ba Rezolusaun ne’ebé ratifika Tratadu ne’ebé defini Fronteira Marítima entre Timor-Leste no Austrália no tatuir haruka Dekretu hirak-ne’e ba Prezidente Repúblika.

Proposta lei hirak ne’ebé aprova ona ho objetivu atu adapta Lei ba Atividade Patrolíferu, adapta Lei ba Fundu Petrolíferu, adapta Lei Tributária no lei rua seluk ne’ebé regula tributasaun ba esplorasaun kampu Bayu - Undan no estabelese espesifisidade hosi rejime laborál no migratóriu ba esplorasaun Bayu - Undan no komplementa ho lejislasaun seluktan ne’ebé aprova ona, uluk ba, iha Konsellu Ministrus, ho objetivu loke dalan halo ratifikasaun ba Tratadu kona-ba Fronteira Marítima.

Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Petróleu no Minerais, iha ezersísiu, Agio Pereira, iha ninia diskursu enseramentu debate, lori VIII Governu Konstitusionál nia naran agradese ba bankada polítika hotuhotu iha Parlamentu Nasionál ‘’kontributu ne’ebé bankada sira fó hodi ohin ita bele aprova lei haat ne’ebé permiti halo ratifikasaun ba Tratadu kona-ba Fronteira Marítima’’.

Ministru Estadu esplika katak ‘’proposta lei sira ne’ebé Governu submete no ohin aprova ona iha Parlamentu Nasionál la implika diminuisaun reseita ne’ebé de’it no la aumenta despeza saida de’it ba Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2019’’ no ‘’efeitu finanseiru hosi lei hirak-ne’e, tan forsa ne’ebé nia hetan bainhira Tratadu Fronteira Marítima tama iha vigór, sei permiti aumenta reseita ba Fundu Petrolíferu tanba tuir estimasaun katak sei iha aumentu tuir orden 110 Millaun dolar amerikanu nian iha reseita ba esplorasaun ba kampu Bayu-Undan. Nia mós hatutan tan katak ‘’ bainhira Tratadu tama ona iha vigór sei permiti halo kolleita 100 % hosi reseita ne’ebé mai hosi esplorasaun futura hosi kampu búfalu no parte hosi lisensa ba kampu Laminaria no Koralina’’ no mós ‘’ akordu kona-ba Greater Sunrise nuudar parte integrante ida hosi Tratadu’’.

Governante ne’e mós afirma katak ‘’ho ratifikasaun Tratadu nomós aprovasaun ba proposta lei haat ne’e sei Timor-Leste alkansa duni ninia soberania plena iha Tasi Timor’’, ‘’nuudar hakat ida importante atu asegura independénsia no integridade teritorial nune’e mós, hodi garante ita-nia independénsia ekonómika’’. nia mós hatutan tan katak Tratadu ida-ne’e ‘’ sei loke dalan ba dezenvolvimentu ba setór atividade oinoin, kria servisu foun sira, dezenvolve infraestrutura no hasae investimentu no diversifika ekonomia’’.

Ministru Estadu ramata ninia intervensaun ho temi Xefe Ekipa Negosiasaun, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi afirma katak ‘’Tratadu foun ne’ebé delimita fronteira marítima permamente ho Austrália maka harii baze ida metin ba Timor-Leste hodi alavanka ninia prosperiedade. Ho fronteira marítima justa no estável, Timor-leste bele hakat ho konfiansa hodi realiza riku-soin sira iha nia tasi-laran no promesa hosi ninia independénsia.’’

   Ba leten