Primeiru-Ministru Lansa Programa Komemorasaun Tinan 20 konsulta Popular no INTERFET

Kua. 12 juñu 2019, 17:30h
AJU6559

Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, iha loron 11, fulan juñu, tinan 2019 hala’o lansamentu ba Programa komemorasaun tinan 20 Referendu no INTERFET tama ain iha Timor no Ezebisaun fotografia Eventu Istóriku 1999 iha Chega Balide, Dili.

Iha liafuan abertura nian, Xefe Governu hateten tinan ne’e importante ba Timor-Leste tanba iha tinan 20 ba kotuk akontese akontesimentu boot Referendu hodi termina estatutu Timor-Leste nian hodi ohin sai hanesan nasaun soberanu no independente no INTERFET sama ain iha Timor-Leste hodi restaura filafali pás no estabilidade iha Timor-Leste hafoin destruisaun total hosi milísia Pró-indonézia pós Referendu 1999.

“Tinan ida ne’e tinan ida importante loos ba Timor-Leste, primeiru kompleta dezasete anos (17) mak Timor-Leste restaura nia independénsia hanesan nasaun soberanu, segundu kompleta 20 anos mak primeira vés halo Referendu termina futuru estatutu Timor-Leste nian, no mós tinan ida ne’e kompleta 20 anos primeira vés Forsa Internasionál INTERFET sama ain iha Timor-Leste hodi restaura pás no estabilidade no bele ajuda halo tranzisaun ida iha Timor-Leste”, dehan Xefe Governu iha mensajen abertura.

Aproveita biban refere, Xefe Governu saúda ba Sekretáriu Jeral Nasoins Unidas, pesoál ONU nian ne’ebé destakadu iha Timor-Leste, Komunidade Internasionál iha tempu ne’ebá to’o mai ohin loron ne’ebé kontribui ona ba Timor-Leste la’o to’o ohin loron.

“Ha’u lori timoroan tomak nia-naran, saúda espesialmente Nasoins Unidas, ba ajénsia Nasoins Unidas hotu ne’ebé prezente no partikulár Sekretáriu Jeral ONU, ha’u la haluha sidadaun sira ne’ebé uluk mai iha ne’e serbisu ba Nasoins Unidas hanesan; Ian Martin, Sérgio de Mello, Sr. Hasegawa, Kamaleh Sharma no sira seluk ne’ebé fó nia kontribuisaun ba Timor, ha’u mós hakarak em nome Timor saúda espesiál Embaixador Japaun, Portugal no sira seluk ne’ebé reprezenta sira nia nasaun iha ne’e ke fó kontribuisaun boot ba dezenvolvimentu Timor nian no transmite ba ita-boot sira-nia Governu, Timor no fundu kurasaun, hakarak agradese ba ita-boot sira-nia jenerosidade”, hatutan Primeiru-Ministru.

Iha serimónia refere, Xefe Governu mós husu sidadaun sira atu partisipa festa popular ida ne’e ho másimu tanba festa ne’e povu nian no husu labele sente an indiferente iha festa ida ne’e.

Xefe Governu mos agradese ba Prezidente Komisaun Organizadora Kay Rala Xanana Gusmão, no ekipa sira ne’ebé asosia ba Komisaun Organizadora hanesan CHEGA no seluk ba preparasaun komemorasaun programa serei Tinan 20 Referendu no INTERFET Sama ain iha Timor-Leste ne’ebé sei selebra iha fulan Agostu no Setembru 2019.

Hafoin remata lansamentu Primeiru-Ministru no konvidadu sira ba hare Ezebisaun fotografia sobre akontesimentu ou trajédia 1999 antes no molok Referendu 30 Agostu 1999.

Hola parte iha serimónia refere, Vise Prezidente Parlamentu Nasionál Maria Angelina Sarmento, mak membru Governu balun, Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Major Jenerál Lere Annan Timur, Embaixador no korpu diplomátiku inklui konvidadu importante sira seluk no estudante sira. HOTU

   Ba leten