Rekursu Naturál sira Timor-Leste nian – Sá ida mak atu halo ho petróliu, ho gás no ho minerál sira ne’ebé mak iha país nia laran

Iha entrevista ida ne’e, Sekretáriu Estadu, Alfredo Pires esplika sá ida mak atu halo no planeia iha área rekursu naturál sira nian, iha Timor-Leste, liu-liu kona-ba petróliu. Servisu ANP nian. Instituisaun hirak ne’ebé atu kria. Formasaun rekursu umanu nian. Osan hira mak hetan husi petróliu no ba ne’ebé.

Sekretáriu Estadu Rekursus Naturais koalia mós importánsia Timor-Leste nia entrada ba iha Komité Internasionál EITI nian (Inisiativa ba Transparénsia Indústria Estrativa nian) no kotasaun ne’ebé instituisaun ne’e fó ba país hodi halo jestaun ba nia petróliu.

Rekursu naturál sira Timor-Leste nian mak ne’ebé?

Definisaun ba “rekursu natural sira” iha Timor-Leste simples liu: mak petróliu, gás no minerál sira.

Bainhira ita koalia minerál sira, ita hakarak koalia kona-ba minerál metáliku (ouru, manganés, kobre no sira seluk tan) no naun-metáliku (rai-henek no fatuk). Tanba, ita iha petróliu, gás no iha indikasaun katak iha minerál oin-oin. Relasiona ho hirak ne’e, minerál sira, ita tenke halo servisu barak, maibé hanesan servisu ida ne’ebé sei husik hela ba tempu oin mai. Maske nune’e, ita konsentra liu ba prioridade balun ne’ebé ita define tiha ona maibé sei haree ba realidade no futuru Timor-Leste nian. Tanba, ita nia objetivu mak halo esplorasaun ba petróliu no gás ne’ebé iha tasi laran. Ida ne’e, la’o hela ona.

Kona-ba sira seluk tan (esplorasaun ba minerál sira) ne’e prosesu seluk ida, ne’ebé mós la’o hela ona, ita sei halo hela lei, maibé sei lori tempu ruma mak remata.

Relasiona ho petróliu no gás sá ida mak la’o hela?

Ita nia servisu, kona-ba jestaun ba esplorasaun petróliu no gás, ne’ebé sei dezenvolve iha frente oin-oin ho tempu hanesan. Ita kria hela instituisaun ne’ebé mak presiza, prepara rekursu umanu sira no prepara mós país ne’e rasik ba prosesu ida ne’e hotu.

Hahú husi rekursu umanu. Ita kria bolsa estudu no ita iha, agora daudauk, estudante timor oan hamutuk besik 160 iha fatin hotu-hotu iha mundu ne’e, hodi hasai kursu superiór no mestradu. Ida ne’e, hodi kapasita sira no, iha tempu hanesan, ita bele kapasita ita nia instituisaun sira ho ema sira ne’ebé mak iha koñesimentu diak liu iha matéria hirak ne’e, no atu dehan katak ita hanoin hela iha futuru nian. Ita mós investe barak liu iha formasaun ba sira ne’ebé mak agora daudauk servisu hela no ita halo negósiu hela kona-ba programa estájiu nian ba sira ne’ebé hetan esperiénsia ne’ebé mak presiza. Ho liafuan seluk, hakarak dehan dei’t katak, imi iha ona akordu ho empreza sira ne’ebé mak halo hela operasaun iha Timor-Leste, empreza petrolífera internasionál sira, no tuir akordu hirak ne’e, ita iha ita nia traballadór sira mak halo hela estájiu iha país oin-oin.

Relasiona ho kriasaun instituisaun sira, hafoin ita halo tiha estudu ba sá ida mak dezenvolve ona iha país sira seluk, ita to’o konkluzaun katak, diak liu fahe tiha área hirak ne’e – mak hanesan, entidade reguladora, podér operasionál sira no investigasaun labele kahur malu. Nune’e, ita kria tiha ona, ANP (Autoridade Nasionál Petróliu nian) hodi regula setór ne’e, no agora, ita atu kria kompañia Nasionál Petróliu nian hodi halo negósiu, nune’e mós Institutu Petrolojia nian (petróliu no jeolojia) hodi dezenvolve investigasaun. Sira ne’e mak hanesan instituisaun hirak ne’ebé, ita hanoin katak, presiza duni, no ita konsidera katak, diak liu sira idak-idak hala’o sira nia servisu mesak, maske, loos duni, tenke iha ligasaun ruma. Maibé ita separa dei’t funsaun sira.

Sé mak halo polítika mak Sekretaria Estadu ba Rekursu Naturál sira. Ita halo polítika, ita halo lei sira no iha tempu hanesan ita envolve mós sosiedade sivil liu husi konsulta públika, Ne’e katak, ita buka hela atu hetan sistema ida ne’ebé ekilibradu, efisiente no efikas hodi atu halo jestaun ba ita nia rekursu naturál sira. Nu’udar hateten tiha ona katak, ho atensaun espesiál ba petróliu no gás.

Atu dehan dei’t katak sei kria baze sira atu Timor-Leste bele opera ho forma ida independente.

Ita kria hela baze sira hodi hetan oportunidade hotu-hotu ne’ebé mak mosu iha matéria ida ne’e. No iha prosesu ida ne’e, ita iha ona kapasidade atu halo jestaun ba rekursu sira, maibé ita sei presiza nafatin internasionál sira nia tulun. Ita hatene katak, ita país kiik ida. Agora, ita tenke iha kapasidade atu hodi bele akompaña prosesu hotu-hotu: empreza sira ne’ebé Timor-Leste husu atu halo estudu, ita tenke iha kapasidade hodi akompaña no to’o diriji, tuir ita nia kapasidade, sá ida mak sira halo. No hau bele dehan katak, ita iha dalan loos, ita iha ona kapasidade ruma.

Kapasidade iha nível ida ne’ebé?

Ita iha servisu dezenvolvidu, no estudu balun. No Diresaun Autoridade Nasionál Petróliu nian, kompostu hosi timor oan dei’t no sira hotu iha kualifikasaun. Sira regula setór, obriga empreza sira atu kumpri kontratu hirak ne’ebé sira asina tiha ona ho país. Timor-Leste atu iha ona imajen ida ne’ebé internasionál iha nível petróliu nian. Hau bele dehan katak, hanesan ezemplu, empreza Itália nian ne’ebé naran ENI, ne’ebé dezenvolve servisu iha país oin-oin, dehan ona ba ita katak, halo servisu hamutuk ho timor oan sira diak tebe-tebes, relasiona ho servisu ne’ebé ita kumpri.

Relasiona, liu-liu ho estrasaun petróliu nian, sá ida mak halo ona iha Timor-Leste?

Ita iha jazida (posu) ida ne’ebé funsiona hela, no ita rasik mak regula buat sira ne’e hotu, liu husi ita nia ajénsia reguladora, mak ANP. Ida ne’e ba ita, klaru, sai nu’udar diferensa boot ida no konkista diak ida.

La hanesan ho buat hirak ne’bé mak hateten katak, ita la iha kapasidade, tanba dei’t liu ona tinan rua nia laran mak ANP funsiona, no funsiona diak duni. Ita hatudu loloos ona katak, ita bele regula setór ne’e, atu nune’e bele kumpri ezijénsia internasionál sira nian no ho transparénsia nu’udar ezemplu. Ida ne’e mak realidade.

Ho baze iha sá ida mak dehan ida ne’e?

Timor-Leste adere ona ba sistema ida ho governasaun diak no transparénsia ne’ebé hanaran EITI (Estractive Industry Transparency Initiative – Inisiativa atu halo transparénsia ba Indústria Estrativa) ne’ebé mós ema hotu koñese ho naran “Inisiativa Tony Blair nian”, tanba eis-Primeiru Ministru Inglaterra nian mak kria Inisiativa ida ne’e. Komité Internasionál ida mak halo jestaun ba sistema ne’e, tuir diretiva Oslo nian. Envolve rai hotu-hotu, empreza no sosiedade sivil sira, iha nível internasionál.

Agora, notísia ida ne’ebé hau bele fó sai mak, Timor-Leste mós halo parte iha Komité Internasionál EITI nian. Ida ne’e importante ba ita, katak, iha sorin ida, Timor-Leste iha kredibilidade no husi sorin seluk, Timor-Leste iha ona lian iha instituisaun importante ida ne’e iha nível internasional!

Iha forma sá ida mak ida ne’e importante ba Timor-Leste?

Ne’e importante tebe-tebes, liu-liu karik ita hanoin katak, to’o ohin loron, país rua dei’t: Azerbeijão no Libéria (husi besik país 30 ne’ebé adere ba inisiativa ne’e) mak konsege kumpri hotu kritériu 18 ne’ebé estabelese husi EITI. Kritériu hirak ne’e ida mak publikasaun ba diretóriu ida – ne’ebé mak tenke disponível ba mundu tomak, inklui, mós país rasik – atu esplika kona-ba osan hira mak envolve ona no prosesu estrasaun petróliu nian mak ida ne’ebé. Ida ne’e hodi determina nível transparénsia nian ne’ebé país utiliza iha sosiedade no impreza sira le’et. Timor-Leste halo tuir duni. País balun fó argumentu katak, EITI la’ós ba sira, tanba sira hanesan país avansadu ona, ne’ebé buat hotu-hotu funsiona ho diak, hanesan tribunal sira no instituisaun sira seluk. Maibé hau, nu’udar membru husi Komité Internasionál EITI nian, kestiona katak, to’o pontu ne’ebé mak rai hirak ne’e envolve sosiedade sivil iha prosesu?!

Rezultadu Timor-Leste nian mak ida ne’ebé iha EITI?

Ita halo ona relatóriu EITI nian no hau bele dehan katak, relatóriu ne’e hatudu katak la lakon dólar ida iha sistema estrasaun petróliu nian. Maibé, ekipa espesialista internasionál sira nian halo hela avaliasaun ba relatóriu ida ne’e no ita hein katak iha finál Abril nian sei sai rezultadu.

Hau fiar katak ita nia pozisaun iha prosesu transparénsia kona-ba estrasaun petróliu nian bele sai diak tebe-tebes, hau hanoin ita bele hela iha kintu lugar ida primeiru nian, atu labele dehan katak ita iha primeiru lugar. Maibé, ita sei hein rezultadu.

Ema ne’ebé dei’it mak bele iha asesu ba informasaun ida ne’e?

Buat hotu-hotu iha Internet. Buka dei’it iha EITI Timor-Leste no hetan relatóriu ho detalle hotu-hotu: kona-ba osan, empreza hirak ne’ebé, impostu hira, buat hotu-hotu.

Ida ne’e importante tebe-tebes ba transparénsia. Ita hamutuk besik país 30 mak luta hela atu hetan rekoñesimentu ba ita nia naran diak, ita nia governasaun diak, no bainhira la kumpri kritériu sira, mak país ne’e la hetan rekoñesimentu. Maibé hau fiar katak, Timor-Leste sei konsege. To’o besik fulan ida nune’e, iha finál Abril nian, mak ita sei haree.

Ho besik independénsia tinan 8 ona no tempu ida ne’ebé mak País hahú halo jestaun ba nia rekursu naturál sira, dezafiu boot Timor-Leste agora daudauk nian mak ida ne’ebé iha matéria ida ne’e?

Ba hau, dezafiu boot mak rekursu umanu. Prepara rekursu umanu ho forma diak liu hodi dezenvolve buat ne’ebé mak planeia ona. Ita tenke iha nosaun kona-ba ema hira mak ita forma, oinsá no iha área hirak ne’ebé, atu labele kria esesu ka falta. Hau la hantene sá ida mak governu hirak tuir mai atu halo, maibé IV Governu Konstitusionál, relasiona ho jestaun rekursu naturál sira, ne’ebé iha agora daudauk, hanesan hau hakarak hateten, konsentra atu utiliza rekursu naturál sira hodi hadi’a diak liu tan povu nia moris. Ita, bainhira haree ba rekursu naturál sira, ita hakarak servisu, ita hakarak hadi’a povu nia moris.

Osan hira mak petróliu fó ba Timor-Leste?

Barak, fó osan barak teb-tebes. Iha momentu ida ne’e, ho jazida ida de’it (no ita hanoin katak iha futuru ita sei iha barak) Timor-Leste konsege ona hasai besik osan dólar tokon atus ida iha fulan ida. Osan dólar tokon tolu ka hat loron ida. Ida ne’e, bainhira presu petróliu bidon ida hetan osan dólar 60 to’o 70.

Dehan osan barak ba populasaun ne’ebé besik tokon ida.

Ho valor hirak ne’e, bele dehan katak Timor-Leste hanesan país ida ne’ebé riku?

País ida riku, ho laran súsar, sei ho kiak barak. Ida ne’e loos duni. Maibé mós loos duni katak ita iha istória ne’ebé ita iha, no liu-liu, loos duni katak, ita agora hahú hela. No atu harii país ida, ho estadu ne’ebé Timor-Leste atravesa daudauk… buat sira ne’e hotu labele halo dei’t iha loron ida ba loron tuir mai nia laran. Ita tenke harii sistema sira no halo funsiona hotu. Ita tenke kria rekursu umanu sira. Ita tenke fó tempu ba povu atu manaan konfiansa. Ita tenke fó tempu. La akontese loron ida ba loron ida seluk. Prosesu dezenvolvimentu ekonómiku la’o neneik liu maske buat hotu-hotu halo ho forma ida ne’ebé loos, agora, karik ita falla iha pontu ruma: ita atraza prosesu hotu. Ida ne’e mak realidade. Ba hau, osan tama lais liu, maibé ita labele pára prosesu.

Osan tama hela ba iha ne’ebé?

Moeda amerikana mak ida estável liu. Ita investe liu husi instrumentu finanseiru amérika nian ne’ebé seguru tebe-tebes no ita hanoin katak, ida ne’e mak sistema diak liu. Maibé, agora ita hahú iha ona kapasidade ruma atu buka diversifika portfólio ida ne’e. Hodi la hetan liu risku, ita tenta hela atu hetan lukru barak liu hosi fundu ne’e, hosi ita nia poupansa sira.

Hosi fundu ne’e, osan ne’ebé mak utiliza?

Ida ne’e, define diak tebe-tebes iha ita nia lei. Ita bele utiliza dei’t buat ne’ebé lei permite, no lei permite atu ita bele utiliza dei’t porsentu tolu husi rikusoin petróliu nian. Ba ema ne’ebé mak konsidera katak, ida ne’e uituan tebe-tebes, ne’ebé ita presiza tan agora tanba ita kria hela infraestrutura sira país nian, maibé ida ne’e mak hakerek iha lei… no ida ne’e hanesan debate seluk ida, diskusaun ida ne’ebé sei iha hela meza leten.

Maibé hau refere dala ida tan katak, ita nia dezafiu mak prepara rekursu umanu sira la’ós dei’t iha área jestaun ba rekursu sira maibé iha mós área jestaun finanseira. Dezafiu ne’e boot. Ita tenke iha instituisaun sira no halo sistema sira funsiona hotu.

Nu’udar ita hotu hatene katak, ita iha independénsia tinan 8 dei’t. Planu boot sira ne’ebé ita prepara hela, iha nível infraestrutura sira nian, sei tau país ne’e iha pozisaun seluk ida, ida ne’e loos duni. Maibé hau hanoin katak, ita ho hanoin hirak ne’ebé define ho diak kona-ba buat ne’ebé ita hakarak, kona-ba buat ne’ebé ita atu halo no oinsá ita atu utiliza. No liu-liu, ita tenke hatene ita nia kapasidade nomós ita nia pontensialidade sira.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=2186