Governu hala’o sorumutuk ho Federasaun Mundiál Asosiasaun Nasoins Unidas nian hodi debate kona-ba organizasaun Forum ODS 16+ nian

Kin. 02 maiu 2019, 12:11h
IMG_1984

Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus iha ezersísiu, Agio Pereira, simu Sekretáriu Jerál Federasaun Mundiál Asosiasaun Nasoins Unidas nian (FMANU), Bonian Golmonhammadi, ho ninia delegasaun sira, iha loron 2 fulan-maiu tinan 2019, iha Palásiu Governu, iha Dili, hodi debate kona-ba organizasaun Mostra Anuál III Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS)16+ nian, ne’ebé sei hala’o iha Dili, hahú husi loron 11 to’o loron 14 fulan-novembru tinan ne’e.

Objetivu husi Sorumutuk ne’e mak atu halo debate polítika, planeamentu no implementasaun ODS, iha kontestu Timor-Leste nian, ho objetivu atu prepara no formula tema no konseitu husi Mostra Anuál Forum 16+ ne’ebé sei hala’o iha Dili no sei foti tema “Promove sosiedade pasífika, justa no inkluziva”.

Forum 16+ ne’e hala’o tinan-tinan, no realiza dahuluk iha tinan 2017, iha Tbilisi, kapitál Jeórjia no iha tinan 2018 iha Freetown, iha Serra Leoa.

Forum Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel 16+ ne’e hahú ona iha fulan-abríl tinan 2016 no kompostu husi Estadu-Membru sira hanesan Austrália, Repúblika Xeka, Dinamarka, Jeórjia, Guatemala, Repúblika Koreia, Serra Leoa, Suésia, Timor-Leste no Tunízia, nune’e mós husi g7+ no husi Federasaun Mundiál Asosiasaun Nasoins Unidas nian. Forum ne’e ninia objetivu mak atu hatudu implementasaun grupu interese nian oin-oin husi ODS 16+ nian no iha tempu hanesan atu ko’alia klaru kona-ba inter-relasaun entre Ajenda tinan 2030 no prioridade sira seluk Organizasaun Nasoins Unidas, hanesan prevensaun no manutensaun pás nian.

Mostra anuál Forum 16+ ne’e, oferese oportunidade anuál ida atu haree liu ba medida sira ne’ebé adota ona iha nivel nasionál no lokál kona-ba implementasaun ODS 16+ nian, inklui dezafiu, susesu no solusaun sira. Entre sesaun kapasitasaun sosiedade sivíl nian, vizita kampu no debate sira. Konferénsia ne’e fó dalan ba partisipante sira atu fahe prátika sira ne’ebé di’ak liu, dezafiu no solusaun sira iha implementasaun ODS nian, haforsa kompromisu koletivu no hametin esforsu sira hodi realiza no harii movimentu ba sosiedade sira ne’ebé pasífika, justa no inkluziva.

Ho partisipasaun ne’ebé boot tebes husi governu sira, organizasaun sosiedade sivíl sira, lokál no internasionál, membru sira husi sistema Nasoins Unidas nian, organizasaun sira husi rejionál no internasionál, setór privadu no akadémiku sira, mostra anuál ne’e destaka valór katalizadór husi pás, justisa, direitus umanus no inkluzaun nian, no oinsá retórika globál ne’e bele nakfilak ba impaktu ne’ebé bele haree iha ema nia moris.

   Ba leten