Sorumutu Konsellu Ministrus loron 30 fulan-abril tinan 2019

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 30 fulan-abril tinan 2019

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona proposta Deliberasaun nian ne’ebé aprezenta husi Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares, Fidélis Manuel Leite Magalhães, kona-ba akordu konsesaun no implementasaun entre Millenium Challenge Corporation (MCC) no Governu Timor-Leste ba implementasaun Millenium Challenge Compact. MCC no Governu Timor-Leste servisu hamutuk iha dezenvolvimentu programa kompaktu ida ba tinan lima nian atu hamenus kiak liuhosi kreximentu ekonómiku, ne’ebé maka haree liu ba dezafiu prinsipál sira ne’ebé nasaun ne’e hasoru, hanesan asesu ba bee moos, saúde, nutrisaun, saneamentu no dezenvolvimentu rekursus umanus. Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares atu asina akordu ne’e.

Konsellu Ministrus aprova proposta Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé fiksa vaga sira ba promosaun pesoál ne’ebé integradu iha karreira sira rejime jerál nian iha administrasaun públika. Vaga sira ne’ebé loke ba promosaun nian ne’e, Governu fó-sai tinan-tinan, bazeia ba proposta husi Komisaun Funsaun Públika, to’o limite 10% hosi totál iha kada kategoria ka grupu profisionál.

Konsellu Ministrus kontinua fali ho análize koba-ba proposta Deliberasaun nian ne’ebé aprezenta husi Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, relasiona ho relatóriu kona-ba revizaun nasionál ba implementasaun Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian, husi períodu tinan 2014 to’o 2018. Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian, dokumentu ne’e kria iha tinan 1995, iha Xina, durante Konferénsia Mundiál Dahaat kona-ba Feto sira, ninia objetivu mak atu debate asaun sira ba promosaun igualdade nian, dezenvolvimentu no dame ba feto sira. Dokumentu ne’e identifika área temátika prioritária 12 ba Estadu sira hodi hakat liu obstákulu sira ne’ebé feto foin-sa’e no feto sira hasoru no atu alkansa igualdade entre feto ho mane. Relatóriu nasionál ne’e ko’alia kona-ba progresu no rezultadu prinsipál ne’ebé alkansa ona no dezafiu no obstákulu sira ne’ebé hasoru iha implementasaun Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian iha períodu tinan 2014-2018. Proposta ne’e hetan ona aprovasaun no relatóriu ne’e sei haruka ba Komisaun Ekonómika no Sosiál Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku (UN-ESCAP - United Nations - Economic and Social Commission for Asia and Pacific) iha loron 1 fulan-maiu. Tuir fali mai relatóriu ne’e sei aprezenta mós iha fulan-novembru tinan 2019 iha Bankoke, iha nivel rejionál, iha sorumutuk UN-ESCAP nian no iha fulan-marsu 2020, iha sesaun da-64 husi Komisaun kona-ba Estatutu Feto nian (CSW - Commission on the Status of Women).

Konsellu Ministrus aprova ona proposta Deliberasaun nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, relasiona ho naran sira ne’ebé propoin ba Prezidente Repúblika atu xefia Misaun Diplomátika sira Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Remata

   Ba leten