Seguransa Sosiál: Direitu Ida Ba Ema Hotu

Ter. 16 abril 2019, 18:20h
dav

Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), iha loron 16 fulan-abríl, organiza semináriu “Seguransa Sosiál: Direitu Ida Ba Ema Hotu”, ho objetivu atu halo debate kona-ba sistema seguransa sosiál Timor-Leste nian no kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Portugál iha área protesaun sosiál no seguransa sosiál nian. Semináriu ne’e hala’o iha auditóriu Ministériu Finansas nian iha Dili. Hafoin eventu ida-ne’e, asina mós programa kooperasaun bilaterál entre Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Timor-Leste no Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál Portugál ba períodu tinan-tolu, 2019-2022.

Eventu ne’e hahú ho diskursu maklokek husi Diretór-Jerál Protesaun Sosiál MSSI Timor-Leste nian, Eugénio Soares, ho intervensaun sira husi Diretór-Jerál Gabinete Estratéjia no Planeamentu husi Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál (MTSSS) husi Portugál, José Luis Albuquerque, ho tema “Kooperasaun bilaterál Portugál - Timor-Leste iha área MTSSS”, husi Prezidente Institutu Nasionál Seguransa Sosiál Timor-Leste, Longuinhos Armando, ho tema “Sistema Seguransa Sosiál Timor-Leste nian” no Sekretária Estadu Seguransa Sosiál Portugál, Cláudia Joaquim, ne’ebé ko’alia kona-ba tema “seguransa sosiál hanesan garantia ba Direitus Umanus no Dezenvolvimentu Sustentavel”. Diskursu maktakak nian ne’e, hala’o husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Timor-Leste nian, Signi Chandrawati Verdial. Sesaun debate nian rasik modera husi Diretora Ezekutiva Institutu Nasionál Seguransa Sosiál Timor-Leste nian, Aida Mota.

Lejizlasaun kona-ba Sistema Seguransa Sosiál ba Timor-Leste ne’e hahú elabora iha tinan 2010, ho inisiativa husi Governu Konstitusionál IV no hetan promulgasaun iha tinan 2016. Lei ida-ne’e mai kompleta programa no medida lubun ida kona-ba protesaun sosiál ne’ebé Timor-Leste dezenvolve ona iha tempu barak nia laran, liuliu subsídiu atu fó apoiu ba ferik-katuas no inválidu sira (rejime la’ós kontributivu), rejime tranzitóriu kona-ba apoiu ba traballadór Estadu sira no sira-nia família bainhira to’o ona ferik-katuas, bainhira labele serbisu ona tanba moras no bainhira mate, lisensa ba la’en bainhira fen tuur-ahi no lisensa ba fen tuur-ahi, programa Bolsa Inan nian no servisu tula mate-isin nian.

Hafoin promulgasaun lei n. 12/2016, ne’ebé kria Rejime Kontributivu Seguransa Sosiál nian ne’e, hahú ho kampaña boot ida kona-ba divulgasaun no sosializasaun diploma foun ne’e nian, ne’ebé konta ho partisipasaun husi ekipa sira husi Ministériu hotu-hotu, husi Tribunál sira no Prokuradoria no servisu balun no fundu autónomu sira.

Iha fulan-janeiru tinan 2019 hala’o serimónia fó pose ba Longuinhos Armando, hanesan Prezidente Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) nian, no membru Konsellu Administrasaun nian sira seluk.

Iha abertura semináriu ne’e nian, Diretór-Jerál Protesaun Sosiál MSSI nian hatudu ninia dezeju atu eventu ne’e “loke dalan ba ema hotu-hotu atu koñese no debate kle’an no di’ak liután aspetu polítiku, aspetu konsetuál no aspetu tékniku sira ne’ebé envolve konstrusaun sistema seguransa sosiál nian ida” no nia fó hanoin mós katak “atu garante protesaun sosiál ba sidadaun sira, aleinde Governu, Entidade sira seluk mós kaer knaar ida ne’ebé mak importante tebes: hahú kedas husi família sira to’o ba Instituisaun sira Solidariedade Sosiál nian”.

Sekretária Estadu Seguransa Sosiál Portugál, iha ninia intervensaun esplika kona-ba evolusaun sistema protesaun sosiál no karakterístika sira husi sistema seguransa sosiál Portugál nian, modelu ida ne’e hanesan ho modelu ida ne’ebé Timor-Leste hili “bazeia ba solidariedade interjerasionál, iha solidariedade entre sira ne’ebé joven liu, ne’ebé kontribui, no sira ne’ebé ferik no katuas liu, ne’ebé simu pensaun sira”.

Cláudia Joaquim ko’alia mós katak “sistema seguransa sosiál públiku ida bainhira ona kria ona, sempre sai hanesan projetu ida ne’ebé iha konstrusaun nia laran”, atu nune’e “bele adapta an ho alterasaun sosiál no ekonómika ne’ebé sei akontese iha nasaun ida-idak”, maibé “importante tebes atu asegura estabilidade ba sistema públiku ida kona-ba seguransa sosiál”.

Sekretária Estadu portugeza ne’e salienta mós katak “nasaun ida-ne’ebé iha sistema públiku ida kona-ba seguransa sosiál maka nasaun ida iha kondisaun maka’as liu atu dezenvolve an, ho risku moris-kiak nian ne’ebé ki’ik, ho protesaun boot liu ba sidadaun foin-sa’e sira, maibé mós protesaun ba ferik no katuas sira ka protesaun ba nia família ida bainhira mate.”

Vise-Ministra Solidariedade Sosiál Timor-Leste iha ninia diskursu maktakak semináriu ne’e nian, agradese ba Sekretária Estadu portugeza ba “ninia prezensa iha Timor-Leste no, liuliu ba disponibilidade atu partisipa, hanesan oradora prinsipál iha semináriu ne’e”.

   Ba leten