Governu prepara parseria ba transformasaun plástiku

Kua. 03 abril 2019, 10:55h
IMG_0145

Governu Timor-Leste estabelese daudaun memorandu entendimentu ida ho Mura Technology no Armstrong Energy Ltd ba dezenvolvimentu teknolojia foun no revolusionária ida hanaran Cat-HTR, ne’ebé profesór Thomas Maschmeyer, iha Universidade Sydney, mak inventa.

O CAT-HCR uza bee ho presaun maka’as no temperatura aas hodi transforma lixu plástiku ba produtu ne’ebé iha valór boot. Teknolojia ne’e permite hamenus lixu plástiku iha oseanu sira no hamenus problema ne’ebé kauza hosi emisaun dióksidu karbonu ne’ebé maihusi sunu plástiku, aleinde permite kria fonte reseita nian ida ho transformasaun lixu hirak ne’e ba kombustivel sintétiku sira.

Objetivu hosi parseria ne’e mak atu estabelese entidade nasionál ida ne’ebé lahó fin buka funan hanaran RESPECT, ne’ebé bele sosa lixu plástiku hosi grupu komunitáriu sira, hanesan eskola, no fa’an produtu hirak ne’ebé hetan hosi transformasaun lixu. Osan ne’ebé hetan husi fa’an produtu ne’ebé transforma ona sei uza fali hodi sosa lixu plástiku, no hein katak ho dalan ida-ne’e sei hetan osan ne’ebé natoon hodi ajuda finansia projetu komunitáriu sira.

Sekretáriu Estadu Ambiente nian, Demétrio Amaral de Carvalho, sei koordena termu sira husi memorandu entendimentu entre Governu Timor-Leste ho Mura, ne’ebé tuirmai sei submete ba Konsellu Ministrus atu halo análize, atubele halo estudu viabilidade no hetan finansiadór sira. RESPECT mós sei serbisu hamutuk ho entidade governamentál sira iha implementasaun polítika kona-ba hamenus uzu plástiku no iha prosesamentu lixu plástiku ne’ebé resin iha Timor-Leste. Fábrika Cat-HTR sei iha kapasidade atu prosesa lixu plástiku pelumenus tonelada rihun 20 kada tinan no prodús kuaze kombustivel sintétiku maizumenus tonelada rihun 17. Hein katak Timor Leste bele nakfilak an ba nasaun “Plástiku Neutru” ida, liuhosi transformasaun plástiku hotu-hotu iha ekonomia sirkulár ida no sein desperdísiu. Objetivu ba tempu naruk maka hamoos país ne’e hosi lixu plástiku ne’ebé tinan-tinan kria poluisaun iha rai no tasi, no estraga, liuliu, Timor-Leste nia riku soin iha tasi laran.

Osan ne’ebé uza hodi selu ba halibur lixu plástiku sei ajuda promove meiu subsisténsia alternativu no fornese apoiu finanseiru ne’ebé importante ba eskola sira no organizasaun sira seluk. Fundu hirak ne’e bele ajuda fornese bee-moos ne’ebé seguru iha eskola sira no hadi’a saneamentu, fornese rekursu hirak ne’ebé importante ba ensinu no fornese enerjia ho folin baratu hosi fonte enerjia renovavel sira iha área rurál sira.

Mura Technology, empreza ho nia sede iha Londres, maka sai na’in husi propriedade intelektuál teknolojia ida-ne’e nian no pertense ba grupu Armstrong Energy, empreza ida mós husi empreza prinsipál sira iha Reinu Unidu ne’ebé hala’o atividade iha área enerjia renovavel no ba Lisella, ne’ebé dezenvolve teknolojia ne’e iha Austrália. Robin Chamberlayne, diretór ida mós hosi Mura Technology no Armstrong Energy, halo ona vizita ba Dili iha semana ne’e, hamutuk ho nia kolega sira George Woodman, Simon Christopher no John da Costa, atu hala’o sorumutuk ho Governu no aprezenta projetu ne’e iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 3 fulan-abríl tinan 2019.

   Ba leten