Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 3 fulan-abril tinan 2019

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 3 fulan-abril tinan 2019

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no akompaña aprezentasaun husi empreza Mura, kona-ba CAT-HTR, teknolojia inovadora ida ne’ebé bele transforma plástiku ba mina. Teknolojia ne’e, Thomas Maschmeyer, profesór Kímika husi Universidade Sidney iha Austrália mak inventa. Empreza Mura, ne’ebé pertense ba Armstrong Energy no Licella, maka soi propriedade intelektuál ba utilizasaun teknolojia ida-ne’e nian.

CAT-HTR utiliza bee ne’ebé ho presaun boot no temperatura aas hodi hakfilak rezíduu plástiku sira ba produtu ne’ebé iha valór aas. Ho nune’e, teknolojia ne’e permite hamenus lixu plástiku sira iha oseanu no hamenus problema sira ne’ebé kauza husi emisaun dióksidu karbonu nian ne’ebé maihusi sunu plástiku, aleinde kria mós fonte reseita nian ida ho transformasaun fo’er hirak-ne’e nian. Ba Mura, nu’udar empreza responsavel ba projetu ne’e, Timor-Leste sai nu’udar parseiru ideál ba implementasaun projetu ida-ne’e nian, tanba ninia karakterístika jeográfika no sosiál sira.

Sekretáriu Estadu Ambiente nian, Demétrio de Amaral de Carvalho, sei diskute termu sira kona-ba memorandu entendimentu ida entre Governu Timor-Leste no Mura, ne’ebé tuirmai sei haruka ba Konsellu Ministrus hodi halo análize, ho objetivu atu hahú estudu viabilidade no atu hetan finansiadór sira.

Ministru Administrasaun Estatál iha ezersísiu, Abílio José Caetano, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus, kona-ba planu atu implementa jestaun kona-ba rezíduu sólidu urbanu iha Dili.

Planu ida-ne’e realiza bazeia ba Rezolusaun Governu nian n. 32/2016 loron 5 fulan-outubru ne’ebé aprova estratéjia ba jestaun rezíduu sólidu urbanu nian iha sidade Dili no Dekretu-Lei n. 2/2017 ne’ebé aprova sistema jestaun rezíduu sólidu urbanu nian. Planu ne’ebé hato’o ona ne’e, propoin kona-ba sosa modelu kontentór sira ne’ebé modernu no efisiente atu tau fo’er, karreta atu tula fo’er, ekipamentu movel, balansa no ekipamentu aterru nian atu hadi’a padraun operasionál husi fatin soe fo’er nian iha Tibar.

Objetivu seluk tan husi planu ne’e mak atu hadi’a servisu rekolla rezíduu sólidu nian, ne’ebé ba oin sei uza métodu rekolla mekánika. Ikus-liu, planu ne’e buka mós atu transforma fatin soe fo’er nian iha Tibar ba aterru kontroladu ida tuir estratéjia integrada kona-ba tratamentu ba fo’er sira. Planu kona-ba implementasaun husi jestaun rezíduu sólidu urbanu nian iha Dili aprezenta katak benefísiu prinsipál sira husi planu ne’e mak hadi’a kualidade ambiente sidade nian, hadi’a saúde, hamenus risku inundasaun nian, efisiénsia ne’ebé boot liután husi rekolla no jestaun rezíduu nian liuhusi prátika nivel internasionál nian, kria oportunidade sira kona-ba empregu no posibilidade ba kreximentu turizmu nian liuhusi jestaun ne’ebé efikás no manutensaun ambiente nian.

Ministru Administrasaun Estatál iha ezersísiu halo mós aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba aplikasaun iha Timor-Leste husi modelu dezenvolvimentu Saemaul Undong (SMU), ne’ebé Koreia Súl kria iha tinan 1970 no lori ona dezenvolvimentu ekonómika no sosiál ba nasaun.

Modelu Saemaul Undong refere ba movimentu dezenvolvimentu komunitáriu ida, ne’ebé ninia objetivu mak atu hadi’a kualidade moris komunidade rurál sira nian bazeia ba espíritu dilijénsia, ajuda an rasik no kooperasaun. Implementasaun SMU nian iha Timor-Leste sei kontribui ba hamenus distánsia entre Governu Sentrál no komunidade sira, hamenus númeru migrante sira husi área rurál ba iha kapitál, hasa’e oportunidade iha nivel munisipál ho aproveitamentu ba sira-nia karaterístika no potensialidade sira, hasa’e númeru postu traballu no utiliza sidadaun nasionál sira-nia esperiénsia ne’ebé formadu iha área dezenvolvimentu rurál nian.

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, aprezenta proposta kona-ba Deliberasaun Konsellu Ministru nian, kona-ba programa kooperasaun setoriál entre Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál Portugál nian no Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Timor-Leste nian ba períodu tinan 2019 to’o 2022. Eixu no área prioritáriu sira ne’ebé estabelese ona, liuhusi análize ba objetivu no prioridade sira ne’ebé Governu nasaun rua ne’e nian konkorda ona, maka eixu “demokrasia, estadu direitu no direitus umanus”, ho intervensaun iha área kapasitasaun institusionál, eixu “dezenvolvimentu umanu no hamenus moris-kiak” ho atividade sira iha área protesaun no inkluzaun sosiál no kapasitasaun institusionál no eixu “direitu labarik sira nian no igualdade jéneru” liuhusi kapasitasaun institusionál. Proposta ne’e sei hetan fali apresiasaun iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian tuirmai. FIN

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=21516