Governu hato’o ninia solidariedade ba Mosambike no Indonézia

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Governu hato’o ninia solidariedade ba Mosambike no Indonézia

Lori povu Timor-Leste nia naran, Governu hato’o kondolénsia ba família no belun sira husi vítima sira siklone Idai nian iha Mosambike no inundasaun iha Provínsia Papua, Indonézia.

Númeru provizóriu kona-ba vítima hosi pasajen siklone Idai iha Mosambike hatudu katak pelumenus ema na’in 84 maka mate no rihun-resin maka kanek, maibé autoridade nasionál sira haktuir katak eskala hosi dezastre ne’e boot liután no númeru vítima mate bele to’o rihun resin. Iha sidade Beira, kapitál provínsia Sofala nian, 90% hosi sidade no área sidade ninin sofre estragu no naksobu hotu. Siklone, ho udan no anin boot ho velosidade kilómetru 170 kada oras ne’e, aleinde akontese iha Mosambike, akontese mós iha Zimbabué no Malaví no hamate ema besik 200, atus ba atus maka lakon no maizumenus rihun sanulu mak izoladu.

Iha provínsia Papua, Indonézia, inundasaun ne’ebé akontese tanba udan boot iha sábadu liubá, halo ema mate maizumenus na’in 50, na’in 70 kanek no na’in rihun-haat resin maka lakon sira-nia hela fatin. Ponte, estrada no uma sira barak maka sofre estragu husi inundasaun ida-ne’e, no tuir previzaun, impaktu husi dezastre no númeru vítima sira nian sei bele aumenta.

Governu Timor-Leste louva serbisu autoridade sira husi país sira ne’ebé afetadu husi dezastre naturál sira-ne’e ba sira-nia serbisu hodi buka no salva ema iha kondisaun difisil tebetebes.

Portavós Governu Konstitusionál VIII nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “ami-nia sentimentu hamutuk ho família sira-ne’ebé lakon ona ema hirak ne’ebé sira hadomi no ami saúda mós sira ne’ebé serbisu nafatin atu buka sobrevivente sira. Timor-Leste solidáriu ho Governu no povu Repúblika Mosambike no Repúblika Indonézia nian, iha loron difisil hirak-ne’e no mós kona-ba dezafiu sira-ne’ebé sei mosu iha semana no fulan hirak oin mai. Remata

   Ba leten