Governu hato’o kondolénsia ba Gordon McIntosh nia mate

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Governu hato’o kondolénsia ba Gordon McIntosh nia mate

Ho laran triste Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba eis-Senadór australianu no defensór ba ita-nia independénsia, Gordon McIntosh, nia mate.

Uluk Gordon nu’udar entuziasta ba autodeterminasaun ita-nia povu no nia hakarak duni ho laran luta hasoru okupasaun iha ita-nia nasaun. Povu Timoroan hetan sorte ba apoiante ida-ne’ebé forte iha Parlamentu Australianu.

Iha tinan 1983 nia mai Timor, tama ba delegasaun parlamentár australiana dahuluk nian, hodi vizita territóriu ne’e durante okupasaun Indonézia nian. Hafoin nia viajen, Senadór ne’e hakerek relatóriu ida hodi fó sai observasaun sira delegasaun nian, no iha ne’ebé hateten kona-ba tentativa husi ema balun ne’ebé deklara katak Timor laiha tan problema polítiku ida ne’ebé signifikativu. Ninia petisaun ne’e hato’o ba Komité Deskolonizasaun Nasoins Unidas nian iha tinan 1982, maka fundamentál hodi mantein Timor iha lista territóriu sira ho prosesu deskolonizasaun nian ne’ebé nakloke, no ninia atividade sira durante tinan barak fó ona kontribuisaun ida ne’ebé importante ba problema Timor nian.

Eis-Senadór ne’e halo vizita ikus mai Timor-Leste iha fulan-marsu tinan 2016, hodi partisipa iha atividade selebrasaun dahuluk Loron Veteranu nian. Iha fulan-fevereiru tinan hanesan eis-Prezidente Repúblika Timor-Leste nian, Xanana Gusmão, publika karta ida ho pájina sanulu ne’ebé nia rasik maka hakerek iha tinan 1988 no nia rasik maka haruka ba Gordon McIntosh, liuhosi kuadru Rezisténsia sira ne’ebé hela iha Austrália. Karta ne’e inklui istória detallada ida kona-ba luta ukun-rasik an no kritika Governu australianu tempu ne’ebá nian, ne’ebé maka hakarak duni ho laran atu “salvaguarda interese ekonómiku Austrália nian hodi halakon prinsípiu dignu sira nasaun demokrátiku ida nian”. No karta ne’e deklara katak, buat sira-ne’e hotu hatudu katak polítika Austrália nian ba Timor determina hosi oferta Indonézia nian ba esplorasaun konjunta iha Timor Gap.

Gordon hetan naran estimadu “Ulun toos”, husi FALINTIL sira, ne’ebé fó ba nia iha dékada 80. Sira apresia nia “Ulun toos” no “matenek”, hodi la simu hanoin hosi ninia kolega sira durante sira-nia vizita iha tinan 1983. Nia hetan ona kondekorasaun ho Orden Timor-Leste nian iha tinan 2014 ba ninia esforsu hirak ne’ebé apoia ona Timor-Leste hodi ukun-rasik an.

Gordon McIntosh nia naran sei la lakon iha Timor-Leste no sei hanoin nafatin ho domin boot, admirasaun no respeitu. Iha momentu triste ida ne’e, ita hatudu ita-nia laran-susar ba nia mate, maibé ita selebra ninia kontributu.

Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste lori povu Timor-Leste nia naran hato’o sentidas kondolénsias ba Família Gordon McIntosh nian no hato’o agradesimentu nasaun ida nian ne’ebé grata nafatin. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=21287