Sorumutuk Konsellu Ministru loron 27 fulan-fevereiru tinan 2019

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministru loron 27 fulan-fevereiru tinan 2019

Konsellu Ministru hala’o Sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli no aprova proposta Dekretu Governu, ne’ebé mak aprezenta hosi Ministra Finansas ein ejersísiu, Sara Lobo Brites, kona-ba ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan 2019. Ho diploma ida-ne’e, aprova ona norma no prosedimentu ezekusaun, monitorizasaun no reporte ne’ebé bele aplika ba OJE ba tinan 2019 nian, importante tebtebes tanba bele halo akompañamentu ida rigorozu no adekuadu ba ezekusaun orsamentál, hanesan instrumentu ne’ebé di’ak liu hodi bele kumpri loloos prinsípiu no liña orientadora sira ne’ebé hatuur ona iha OJE ba tinan 2019.

Konsellu Ministru aprova proposta Dekretu-Lei ne’ebé regula rejime jurídiku ba operasaun petrolífera onshore, ne’ebé mak aprezenta hosi Autoridade Nasionál Petróleo no Minerais Timor-Leste (ANPM). Dekretu-Lei ne’ebé aprova ona no kria rejime jurídiku espesiál ba esplorasaun no produsaun petróleo no gas natural (upstream) iha zona terrestre (onshore) Timor-Leste nian, bazeia ba artigu 31⁰ kona-ba Lei Atividade Petrolífera no hodi konsidera importansia hosi Dekretu-Lei ida-ne’e ba promosaun direitu ajente ekonómiku ka konsumidor no utilizador sira ba bein no servisu industria petrolífera no mós hodi asegura operasaun petrolífera no onshore ne’ebé mak realiza ho danus mínimu ba meiu ambiente, hodi fó prioridade katak tenke haree ba ema nia saúde no seguransa, no konsistente ho prátika industria ne’ebé di’akliu.

Ikus Liu, Governo analiza proposta, aprezenta hosi Ministériu Negósius Estranjeirus no Ministériu Obras Públikas, kona-ba alterasaun Akordu Subsidiáriu ne’ebé selebra ho Governu Austrália ba projetu“ Estrada ba Dezenvolvimentu” (Road fo Development-R4D) Faze II (daruak). Governu Timor-Leste nia programa ida-ne’e, hahú ona iha tinan 2012, sura ho apoiu tékniku hosi Governu Austrália no mós Organizasaun Internasionál Traballu (OIT) ho objetivu atu fó benefísiu sosiál no ekonómiku ba populasaun sira iha área rurál liuhosi jestaun no hadi’ak kondisaun rede ba estrada rurál nasionál sira. Ho Projetu ida-ne’e reabilita ona estrada 552km, kria ona laboratóriu sira hodi halo teste ba rai iha munisípiu barak no mós promove asaun dezenvolvimentu kapasidade hosi setór privadu no públiku ba jestaun, reabilitasaun no konstrusaun estrada. Durante faze daruak, programa ida ne’e hakarak fó apoiu ba estabelesimentu Forum Inter-Ministerial ba estrada, dezenvolvimentu polítika Estrada Rural no implementasaun sistema padraun ba dezeñu no konstrusaun estrada rural hodi asegura nia kualidade. Alterasaun ba Akordu Subsidiáriu ba faze II hosi programa “Estrada ba Dezenvolvimentu” sei analiza filafali iha reuniaun tuirmai.* REMATA

* Tan lapsu ami fó-sai tiha iha komunikadu imprensa (versaun dahuluk) ne’ebé publika no fahe ona iha loron-27 fulan fevereiru ne’ebé dehan katak proposta ne’e aprovadu ona maibé, husu atu konsidera komunikadu imprensa versaun ida-ne’e (versaun daruak) hosi reuniaun Konsellu Ministru iha loron-27 fulan fevereiru 2019.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=21203