Dadur sira iha Estabelesimentu Prizionál Bekora prodús saku liuhosi utiliza filafali jornál sira

Kua. 27 fevereiru 2019, 15:23h
IMG_6634

Gabinete apoiu ba Sosiedade Sivil hosi Gabinete Primeiru-Ministru (GASC-GPM) dinamiza projetu ida ho objetivu sosiál no ambientál hamutuk ho dadur sira iha Estabelesimentu Prizionál Bekora hodi utiliza filafali jornál sira no materiál sira seluk hodi halo saku.

Inisiativa ida-ne’e liga ba Projetu Mais Portugés ne’ebé finansia hosi GASC-GPM no promove hosi FONGTIL (plataforma hosi Organizasaun naun Governamentál sira (ONGs) timor nian) no Fundasaun Oriente ne’ebé hala’o asaun kulturál sira no tékniku-profisionál hamutuk ho dadur sira iha estabelesimentu prizionál, dinamiza mós kursu lian portugés.

Saku hirak ne’ebé dadur sira halo ona liuhosi jornál sira ne’ebé tuan ona (jornál hirak ne’ebé surat-tahan mahar) no Ministériu no órgaun administrasaun públika sira maka fó nia embalajén ho apoiu hosi Elda Oliveira be nuudar responsável ONG HADADIN no formadora iha prizaun Bekora hahú kedas tinan 2002. Nune’e, órgaun Estadu hotuhotu tenke partisipa iha inisiativa ne’ebé ho objetivu ekolójiku ida hanesan ne’e tanba, integra iha polítika oitavu governu nian ne’ebé rekoñese nesesidade atu prezerva no valoriza rekursu nasionál. Tan ne’e maka, promove daudauk ona hahú kedas hosi ninia mandatu realiza ona asaun oioin hodi halo defeza ba meiu ambiente no salvaguarda dezenvolvimentu sustentável ekonomia nian.IMG_6615

Saku hirak-ne’e sei faan ho folin 25 sentavu no buka atu fahe ba supermerkadu hotu no ba atividade komersiál seluk iha Timor-Leste, hodi reafirma kompromisu ne’ebé Governu asumi ona iha nia programa atu implementa ‘’ polítika zero plástiku’’ liuhosi sensibiliza ema komersiante sira no konsumidór sira kona-ba nesesidade bainhira foti alternativa uza produtu plástiku ne’ebé barak liu labele dodok no nune’e, produtu hirak-ne’e tenke hela iha oseanu, iha tasi-laran, bee-lihun no mota-laran.

Folin sorin balu hosi saku hirak ne’ebé faan ona, ne’ebé prodús iha Estabelesimentu Prizionál Bekora, sei uza filafali hodi sosa materiál foun no matéria-prima sira atu nune’e bele prodús materiál artezanatu nasionál barak liután no ikusmai bele tama iha rede komersiál justu.

Aleinde estabelese atividade komersiál, saku hirak-ne’e akompaña mós produtu hirak ne’ebé ONG nasionál sira prodús, be faan ona iha feira artezanantu iha Timor-Leste no iha Portugal iha loja sira ne’ebé hala’o komérsiu justu hosi SIDAC (Sentru intervensaun ba Dezenvolvimentu Amílcar Cabral) no Fundasaun Oriente, liuhosi inisiativa ida hosi GASC-GPM hamutuk ho SIDAC no FONGTIL, ne’ebé enkuadra ho movimentu internasionál Komérsiu justu hanesan movimentu sosiál ida ne’ebé buka sustentabilidade ekonómika no ekolojia no promove relasaun komersiál ho mínima intermediasaun posível, totál transparánsia no presu justu. Grupu sira ne’ebé hamahon-an iha projetu ne’e maka Boneca de ataúro, Fundação Alola, Kor Timor, Projetu Montaña no HADADIN iha ona sira nia produtu hirak ne’ebé faan ona iha loja sira iha portugal no simu ona besik seis mil dólar amerikanu liuhosi faan produtu hirak-ne’e. Aleinde apoiu hodi halo esportasaun ba produtu hirak-ne’e, sei promove mós asaun formasaun ba grupu sira artezanatu nasionál nian kona-ba atividade produtiva sustentável.

Instituisaun sira ne’ebé hakarak atu partisipa hodi halo doasaun ba jornál (jornál ne’ebé ho surat-tahan mahar) bele halo iha instalasaun FONGTIL nian iha Kaikoli, iha Díli ka liuhosi email hirak tuirmai: timordiak@gmail.com no bnauzilove@gmail.com.

Atu sosa saku ekolójiku sira ne’e, bele kontatu ba Elda Oliveira liuhosi númeru 773 272 85.

papel_becora-internet_tetum

   Ba leten