Sorumutuk Konsellu Ministru loron 20 fulan-fevereiru tinan 2019

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministru loron 20 fulan-fevereiru tinan 2019

Konsellu Ministru hala’o Sorumutuk iha Palásiu Governu, Díli no analiza tiha proposta kódigu konduta ba membru VIII Governu Konstitusionál, ne’ebé sei sai hanesan istrumentu autoregulasaun ne’ebé oferese orientasaun klaru kona-ba komportamentu lísitu no étiku hosi membru Governu sira, bainhira ezerse sira-nia funsaun loron-loron. Dokumentu ida ne’e aprova ho alterasaun no sujestaun hosi Membru sira Konselu Ministru nian.

 Konsellu Administrasaun Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), aprezenta ba Konsellu Ministru regulamentu BCTL nian no kona-ba regra jerál sira ne’ebé aplika ba sistema garantia kréditu ba empreza ki’ik no empreza média sira (sigla iha portugés empreza kiik empreza média PME). Sistema ida-ne’e hanesan programa públiku tanba liuhosi sistema ne’e maka Estadu fahe risku kréditu ho banku komersiál sira no ho objetivu promove empreza no kria kampu servisu, insentiva formalizasaun no kresimentu hosi PME, fasilita asesu kréditu iha setór prioritáriu sira, no kontribui ba espansaun asesu ba servisu bankaria no finanseiru.

Konsellu Ministru mós analiza aprezentasaun hosi operadór telekomunikasaun Ceslink, hanesan konsórsiu nasionál, kompostu hosi Ceslink, empreza teknolójia informátika no konsórsiu Oka-D’tel, ne’ebé mak sei sai operadór telekomunikasaun ba dahaat iha Timor-Leste. Ceslink hakarak oferese servisu telekomunikasaun ne’ebé ho kualidade, fasil atu asesu no baratu, ho teknolójia modernu no efisiente hodi bele garante internet ho velosidade a’as no ligasaun telefone iha área Timor laran tomak no garantia seguransa ba informasaun konfidensiál komunikasaun nian.

Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, aprezenta proposta Dekretu-Lei, ne’ebé mak aprova hosi Konsellu Ministru, kona-ba alterasaun primeiru ba Rejime Promosaun Pessoal ba Karreira Administrasaun Públika. Ho altersaun ida-ne’e, altera artigu 7⁰, Dekretu-Lei n⁰ 1/2018, 24 Janeiru ne’ebé define limite másimu 10% hosi total ema ne’ebé mak tama ba kategoria ka grupu profissionál ne’ebé maka iha ona kbiit atu hetan promosaun.

Konsellu Ministru mos aprova proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru Ministru, kona-ba promosaun asaun limpeza jerál hosi aglomeradu populasaun, ho objetivu mobiliza organizasaun hosi sosiedade sívil sira hodi bele hamutuk ho órgaun no funsionáriu hosi administrasaun públika no eskola sira hotu atu realiza asaun limpeza ba espasu públiku, no haforsa liután komitmentu no determinasaun Estadu atu konkretiza direitu ba sidadaun hotu-hotu moris iha ambiente ne’ebé moos, saudável no ekolójikamente ekilibradu. Asaun koletiva limpeza jerál sira ne’e sei hala’o hahu tuku 14:00 oras no 17:00 oras, iha loron sesta-feira kada fulan, no sei hahu iha loron-22 fulan fevereiru 2019.

Ministra Finansas ein ejersísiu, Sara Lobo Brites, aprezenta proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé aprova hosi Konsellu Ministru, kona-ba regra no kritériu selesaun, jestaun no avaliasaun investimentu efetuadu hosi Fundu Petrolíferu. Ho Rezolusaun ida-ne’e, Governu deside hodi manifesta konkordánsia no apoiu regra no kritériu hodi aplika Fundu Petrolíferu iha operasaun petrolifera, liuhosi selebrasaun tranzasaun komersiais ho intermédiu hosi Timor Gap, EP, tuir termu lejislasaun ne’ebé vigora hela no hodi konsidera mós natureza hosi tipu investimentu no objetivu estratéjiku ne’e rasik ba Estadu Timor-Leste, ne’ebé mak permite utilizasaun FP hodi bele avansa ho dezenvolvimentu importante no signifikativu projetu petrolífera, kria benefísiu finanseiru, ekonómiku no sosiál barak liután ba Povu Timor-Leste nune’e, permiti halo diversifikasaun no dezenvolve ekonomia nasionál. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=21178