Sorumutuk Konsellu Ministru loron 30 fulan-janeiru tinan 2019

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-Janeiru tinan 2019

Konsellu Ministru hala’o Sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli no aprova proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, kona-ba redusaun ba utilizasaun produtu plástiku ne’ebé ho utilizasaun únika hodi bele uza iha administrasaun públika no, ne’e hanesan reforsa ba kompromisu ida ne’ebé assumi hosi governu iha nia programa ne’ebé sei implementa “ polítika zero plástiku” no konsidera katak poluisaun ne’ebé provoka hosi utilizasaun produtu plástiku nuudar dezafiu prinsipál ida ba umanidade no metade hosi produtu plástiku ne’ebé bainhira uza hotu ona ita so’e ba oseanu, ba tasi-laran no mota nune’e, objetivu hosi proposta ne’e atu hamenus utilizasaun ba produtu plástiku ne’ebé uzadala-ida de’it iha administrsaun públika no, bandu atu orgaun no servisu sira sosa no utiliza produtu ne’ebé mak bainhira uza dala ida deit ita so’e ona.

Primeiro Ministru mós aprezenta proposta Rezolusaun Governu, aprova hosi Konsellu Ministru, kona-ba kriasaun komisaun interministerial ba koordesaun no reforma ba jestaun patrimóniu Estadu. Komissaun ne’e sei kompostu hosi Primeiru-Ministru no ba membru Governu ne’ebé responsavél ba área governasaun ba reforma lejislativa, finansas, justisa no administrasaun estatal, sei kaer misaun hodi hadi’ak di’akliu tan sistema jestaun patrimóniu mobiliáriu no imobiliáriu Estadu nian ho forma atu utiliza diak liu no evita despeza inútil.

Konsellu Ministru aprova mós proposta Rezolusaun Parlamentu, ne’ebé mak aprezenta hosi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Dionisio da Costa Babo Soares kona-ba kooperasaun téknika no programa kooperasaun voluntáriu Japaun aleinde-tasi entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) no Governu Japaun, ho objetivu halo dezenvolvimentu ekonómiku no sosial Timor-Leste nian ho atividade formasaun ba sidadaun nasionál sira, peritus sira ne’ebé mak sei mai no voluntáriu sira hosi Japaun, fornese ekipamentu no mákina sira.

Konsellu Ministru analiza akordu troka notas entre RDTL no Repúblika Federal Alemaña kona-ba kooperasaun téknika entre nasaun rua ne’ebé mak asina hosi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun.

Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, aprezenta projetu deliberasaun hosi Konsellu Ministru, kona-ba hahú negosiasaun ho Governu Estadus Unidus Amérika ba dezenvolvimentu aeroportu Baukau. Aeroportu ne’e fó dalan ba estensaun pista ne’ebé konsidera a’as liu kompara ho aeroporto Díli no hanesan aeroporto ne’ebé mak potensiál iha ita nia nasaun ho nia lokalizasaun espesiál, ho forma ida ne’e proposta kona ba autorizasaun hodi hahu negosiasaun ho termu akordu ne’ebé presiza ba projetu kooperasaun ne’ebé mak sei destina reabilitasaun no dezenvolve aeroportu Baukau. Konsellu Ministru aprova proposta deliberasaun no entrega poder tomak ba Ministru Defeza, Ministru Negósiu Estranjeiru no Ministru Transporte, Komunikasaun no Ministru Obras Públika ba negosiasaun ho parte norte amerikana.

Ministru ba assuntu Kombatentes Libertasaun Nasionál ein ezersísiu, Gil da Costa Monteiru ”oan soru” halo aprezentasaun ba konsellu Ministru kona-ba preparasaun selebrasaun 20⁰. Aniversáriu Konsulta Popular no Missaun INTERFET.

Konsellu Ministru aprova proposta Dekretu-Lei, ne’ebé mak aprezenta hosi Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa, ba regulasaun organizasaun no funsionamentu ba komissaun Terras no Propriedade, orgaun ne’ebé mak responsável ba rezolusaun ba kazu disputa kona ba bens imóveis. Ho sentidu ida-ne’e proposta ne’e kona-ba estabelese regra relativa ho organizasaun, funsionamentu no estatutu membru komissaun Terras no Propriedade nomós estabelese regra ne’ebé mak aplika ba prosesu no ba kompeténsia hosi komissaun.

Ikus liu Governu deside hodi fó toleránsia pontu iha loron 5 fulan-fevereiru tinan 2019, ba funsionáriu sira hotu no ajente hotu husi ministériu no serbisu hirak ne’ebé dependente ba ministériu sira ne’e, nune’e mós hosi institutu no organizmu sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian, tanba selebrasaun Tinan Foun Xina nian. REMATA

   Ba leten