Governu aprezenta Orsamentu Jerál Estadu tinan 2019 nian iha Parlamentu Nasionál

Kin. 06 dezembru 2018, 22:02h
IMG_3852

Governu Konstitusionál VIII aprezenta ohin, loron 6 fulan-dezembru tinan 2018, Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan fiskál 2019, iha Parlamentu Nasionál.

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, sente haksolok tebes tanba, “hafoin hakat liu obstákulu oin-oin, difikuldade sira no atrazu sira ne’ebé komprensivel, ne’ebé mosu tamba konjuntura no tamba tempu preparasaun nian ne’ebé maka badak tebes”, aprezenta “Orsamentu dahuluk, ne’ebé hakarak atu konkretiza vizaun atu halo Timor-Leste, to’o tinan 2030, sai “País ida ne’ebé Riku, Forte no Seguru”, País ida ne’ebé prósperu, modernu no dezenvolve liután”.

Taur Matan Ruak hateten katak OJE tinan 2019 nian sei kontribui ba kreximentu ekonómiku no sosiál nasaun nian, ho konsiderasaun katak aprovasaun ba orsamentu ne’e “marka fim husi períodu inserteza nian ida, ho esperansa no konfiansa foun hodi hahú siklu foun ho estabilidade polítika, finanseira no ekonómika”, ho “previzaun 5,9% husi kreximentu anuál ne’ebé akompaña ho kondisaun moris nian ne’ebé sai di’ak liu, ho rekuperasaun konsumu família sira nian” no ho impulsu ba investimentu privadu nian, liuhusi “implementasaun projetu boot sira liuhusi Parseria Públiku-Privada sira”.

OJE ba tinan 2019 ninia montante totál maka dolar amerikanu millaun $1 827 hodi taka despeza sira husi órgaun, departamentu no instituisaun Estadu nian hotu-hotu, dolar amerikanu millaun $87 ba projetu sira-ne’ebé finansia ho empréstimu no dolar amerikanu millaun $162,6 maihusi Parseiru Dezenvolvimentu nian sira.

Primeiru-Ministru dehan mós katak ba elaborasaun proposta OJE tinan 2019 nian, Governu tau konsiderasaun ba “riin haat ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN 2011-2030) nian, ne’ebé inklui mós iha prioridade dezenvolvimentu lima husi Governu Konstitusionál VIII, liu-liu: dezenvolvimentu infraestrutura sira, dezenvolvimentu kapitál sosiál, dezenvolvimentu ekonomia, konsolidasaun governativa no kombate hasoru korrupsaun”.

Proposta lei ne’e Governu haruka ona ba Parlamentu Nasionál, iha loron 8 fulan-novembru, no sei debate iha jeneralidade iha loron 6, 10 no 11 fulan-dezembru tinan 2018. Diskusaun no votasaun iha espesialidade sei hahú iha loron 12 fulan-dezembru no sei kontinua to’o loron 22 fulan-dezembru tinan 2018. Hafoin apresiasaun iha espesialidade kona-ba artigu sira husi proposta lei ne’e, sei iha votasaun finál globál kona-ba testu husi proposta lei ne’e ho alterasaun hirak ne’ebé hetan ona aprovasaun no tuirmai sei haruka ba Prezidente Repúblika atubele promulga.

Atu lee diskursu Primeiru-Ministru nian iha aprezentasaun OJE tinan 2019, klike iha ne’e.

   Ba leten