Jestaun kona-ba rekursu jeolójiku sira hetan análize iha Konferénsia Internasionál kona-ba Jeosiénsia da-4

Seg. 29 outubru 2018, 18:15h

Institutu Petróleu no Jeolojia (IPJ) organiza, husi loron 23 to’o 26 fulan-outubru, Konferénsia Internasionál kona-ba Jeosiénsia, ho tema “Dadus jeolójika sira no informasaun sira ba diversifikasaun ekonomia”, iha Sentru Konvensaun Dili.

Iha konferénsia loron haat ne’e nia laran, partisipante sira halo análize ba temátika hirak ne’ebé espesialista nasionál no internasionál sira aprezenta, “governa rekursu jeolójiku sira ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian”, “dadus no informasaun sira husi peskiza jeolójika sira ba dezenvolvimentu ekonómiku país nian”, “sustentabilidade iha jestaun kona-ba rekursu jeolójiku sira no dezenvolvimentu ekonómiku”, no “kreximentu ekonómiku no volatilidade husi rekursu jeolójiku no risku jeolójiku sira”.

Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Petróleu no Rekursus Minerais iha ezersísiu, Agio Pereira, iha ninia diskursu maklokek nian iha konferénsia ne’e rekoñese no agradese ba serbisu hirak ne’ebé hala’o ona husi lideransa no ekipa husi Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM), Timor Gap, no IPJ, ne’ebé loro-loron haka’as an atu hametin kapasidade Timor-Leste nian no hametin ita-nia país nia pozisaun”.

Agio Pereira hateten “importante tebes katak, ohin loron, Timor-Leste bele foti no iha ona dadus sientífiku ne’ebé presiza no konfia-belek no análize sira kona-ba rekursu jeolójiku sira país ne’e nian, atu nune’e bele aborda dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian ho forma informada, rasionál no esklaresida”.

Ministru Estadu ne’e hateten mós katak asinatura ba Tratadu kona-ba Ketan Tasik, iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, “kria ona ambiente pozitivu ida ba empreza sira no atrai interese foun atu partisipa iha esplorasaun mina-rai no gás iha Tasi Timor” no “movimentu Governu Timor-Leste nian foin daudaun ne’e atu sosa partisipasaun ConocoPhilips nian iha joint venture Sunrise nian agora daudaun hatuur Timor-Leste iha pozisaun ne’ebé mak iha liu vantajen ba envolvimentu diretu nu’udar parseiru negósiu ho parseiru sira-seluk joint venture nian iha kuadru esforsu kontínuu atu garante unidade likefasaun gas naturál iha tasi-ibun Timor nian”.

Ukun-na’in ne’e fó sai katak “lansa ona programa inaugurál ba esplorasaun mina-rai no gás ida ba bloku A no C iha tasi-mane Timor-Leste nian”, ne’ebé “marka akontesimentu importante ida ba esplorasaun onshore (iha rai-maran) rekursu petrolíferu iha nasaun”. Nia hatutan tan katak “ANPM prepara hela atu lansa iha tinan 2019, ronda foun ida husi lisitasaun ba esplorasaun mina-rai no gás iha rai, nune’e mós ba área offshore ida ne’ebé luan liután, hafoin ratifikasaun Tratadu kona-ba Ketan Tasik. Ba propózitu ne’e, departamentu offshore (tasi-okos) ANPM nian daudaun ne’e sosa ona ekipamentu sísmiku banda larga 2d hodi halo mapa kona-ba área relevante sira.”

Agio Pereira hein katak Kódigu Mineiru Timor-Leste nian dahuluk, ne’ebé ANPM prepara hela no besik atu hotu ona “bele hetan aprovasaun husi Parlamentu no sei adota hanesan lei, atu nune’e Timor-Leste bele oferese termu no kondisaun sira ne’ebé klaru no konvinsente ba investidór sira, iha tempu ne’ebé hanesan hatán ba aspirasaun nasaun nian atu hetan reseita no benefísiu másimu husi faze atividade minerasaun nian ida-idak”.

Prezidente Repúblika, Fransisco Guterres Lú Olo, iha ninia intervensaun, “rekoñese importánsia ne’ebé boot tebe-tebes husi estudu jeolójiku hirak ne’ebé rigorozu no konfia-belek, hodi aumenta koñesimentu kona-ba rekursu naturál sira nasaun ne’e nian, atu nune’e bele uza ho forma sustentavel no kontribui ba dezenvolvimentu nasionál”.

Xefe Ekipa Negosiasaun Konsellu ba Delimitasaun Definitiva kona-ba Ketan Tasik, Kay Rala Xanana Gusmão, iha ninia intervensaun, ko’alia klaru kona-ba “importánsia husi realizasaun estudu kona-ba rekursu minerál no realizasaun konferénsia sira iha área ne’e, atubele avalia no esplora ho efetivu rekursu nasionál sira”, hodi hatutan katak “molok atu dezenvolve indústria petróleu no minerál nian, presiza hatene uluk rekursu sira ne’ebé iha”.

Eis-Prezidente Repúblika ne’e, fiar katak “futuru nasaun nian depende liuliu, la’ós ba rekursu materiál sira, maibé ba ninia povu” no katak talentu nasionál, ne’ebé prezente iha konferénsia ida-ne’e, sai nu’udar sinál pozitivu no enkorajadór ida husi ita-nia konkista iha kreximentu setór petróleu no sorumutuk espesialista jeotékniku sira iha konferénsia ida-ne’e hatudu rikeza koñesimentu no kompeténsia relevante sira ne’ebé dezenvolve ona iha Timor-Leste”.

Xanana Gusmão hateten tán katak “futuru Timor-Leste atu sai oinsá sei depende ba oinsá jere no utiliza nia rekursu sira”, hodi afirma katak “iha illa ne’e tomak, prospesaun inisiál hatudu ona evidénsia sira ne’ebé klaru kona-ba sistema rai-okos sub-superfisiál husi depózitu minerál no petrolíferu, ne’ebé barak maka atu deskobre daudaun”. Nia garante mós katak Timor-Leste hakarak “aproveita ho másimu ninia sorte jeolójika ne’e”.

   Ba leten