Sorumutu Konsellu Ministru loron 10 fulan-outubru tinan 2018

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VIII Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-Outubru tinan 2018

Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli, no analiza tiha aprezentasaun hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva, kona-ba projetu ligasaun liuhosi transporte maritimu ba área tomak kosta norte Timor-Leste nian. Projetu ida-ne’e nuudar rezultadu hosi koperasaun entre Governu Timor no Governu Alemaña, ne’ebé hahú ona iha tinan 2004, hodi dezenvolve transporte maritima no infraestrutura maritimu sira. Komponente prinsipál hosi projetu ne’e maka sei halo kontrusaun ba ró-ahi foun ba pasajeiru hodi halo ligasaun maritima ba kosta norte tomak. Projetu ne’e, ho apoiu hosi Governu Japaun, kontempla mós konstrusaun ba terminal foun ba pasajeiru iha Díli no halo reabilitasaun infraestrura ba terminal Oecusse no Ataúro.

Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, aprezenta tiha proposta, ne’ebé Governu aprova tiha, Dekretu-Lei kona-ba orgánika ba Prezidénsia Konsellu Ministru (PKM), nuudar departamentu sentrál Governu nian ne’ebé ho misaun hodi fó apoiu ba Konsellu Ministru no ba Primeiru Ministru, promove kordenasaun interministeriál hosi Governu, nomós prosedimentu lejizlativu ba Governu. Estrutura foun PKM nian mosu ho kriasaun Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár hodi fó ba Ministériu refere kompeténsia balu be ulukba nuudar PKM nian. Ida fali maka tan haree ba esperiénsia be liu ona tinan sanulu ho estrutura uluk ne’ebé halo, iha situasaun balu, buka atu simplifika servisu sira tan ne’e, halakon tiha estrutura intermédia ne’ebé konsidera katak ladun importante. Iha sorin seluk, ho estrutura foun ne’e buka atu hakat dookliu, hodi presta servisu foun atu funsionamentu Governu bele di’ak no efikaz liu hodi fó benefísiu ba populasaun nomós hodi hadi’ak liután servisu PKM nian liuliu, bainhira presta servisu ba ministériu seluk tanba PKM, tuir ninia natureza servisu nuudar ministériu instrumental ne’ebé presta servisu ba ministériu seluk.

Konsellu MInistru aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Manuel Leite Magalhães, aprezenta kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Reforma no Asuntus Parlamentares, nuudar entidade ne’ebé responsavel ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no halo avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona iha Konsellu Ministru, kona-ba dezenvolvimentu, armonizasaun no konsolidasaun ordenamentu jurídiku, reforma judisiária, asuntu parlamentar sira no komunikasaun sosiál.

Ministru transporte no komunikasaun, aprezenta tiha mós proposta Dekreteu-Lei kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei ne’ebé aprova lei baze ba aviasaun sívil. Dekretu-Lei ne’ebé Konsellu Ministru aprova ne’e buka atu klasifikasaun ba aeroportu internasionál ne’e bele realiza liuhosi Rezolusaun Governu, tuir proposta hosi membru Governu responsável ba área transporte.

Konsellu Ministru aprova tiha mós Rezolusaun Governu kona-ba naran ‘’hinode-bashi’’, iha lian japonéz dehan lorosa’e, maka ponte komoro tolu ne’ebé maka kontrusaun ponte ne’e nuudar doasaun hosi Governu no povo Japaun.

Konsellu Ministru aprova tiha mós Rezolusaun Governu kona-ba donativu ba Repúblika Indonézia nuudar respota hodi fó apoiu ba destruisaun ne’ebé provoka hosi rai-nakdoko ho magnitude 7,5 skala ritser no tsunami ne’ebé akontese iha illa Sulawesi, iha loron-28 setenbru 2018. Nune’e, Governu aprova tiha montante 750 mil dollar amerikanu hodi apoia nuudar resposta hodi hatán ba nesesidade ne’ebé provoka tan estragus ne’ebé mosu hosi tsunami.

Membru Governu sira asina tiha Deklarasaun Maubisse faze daruak kona-ba medida lubuk ida ne’ebé buka atu asegura prinsípiu inkluzaun, toleránsia no igualdade jéneru. Medida hirak-ne’e, preveé ona iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku nasionál no reflete iha Programa VIII Governu Konstitusionál nian, reprezenta asaun governativa ida transversal ba ezekutivu hotu hodi reforsa kapasidade no poder sosioekonómiku feto sira no ema ho defisiensia.

Ikusmai Konsellu Ministru aprova tiha Rezolusaun Governu kona-ba aprovasaun kontratu ba akizisaun interese partisipativu no direitu iha Kampu Greater Sunrise, partisipasaun Timor-Leste nian iha operasaun petrolifera no transferénsia interese partisipativu hirak-ne’e rasik no direitu sira afavór ba Timor Gap, EP ka ninia subsidiária hodi bele hetan no jere sasán hirak-ne’e lori Timor-Leste no en reprezentasaun Estadu Timor-Leste. REMATA

   Ba leten