Servisu reabilitasaun estrada rurál iha Bagia hahú hala’o

Kin. 20 setembru 2018, 18:06h
116545730

Ohin, loron 20 fulan-setembru tinan 2018, hahú ona parte dahuluk husi projetu “ERA Agro-Florestál” nian ne’ebé inklui reabilitasaun estrada tolu, ho ninia distánsia totál 20,635 km, ne’ebé liu iha komunidade agro-florestál sira iha zona Bagia, Munisípiu Baukau, ninia leet.

Projetu “ERA Agro-Florestál” hanesan komponente ida husi parseria ne’ebé estabelese ona entre Governu Timor-Leste, Uniaun Europeia (UE) no Organizasaun Internasionál Traballu nian (OIT). Parseria ne’e buka atu kontribui ba dezenvolvimentu sustentavel Timor-Leste nian, hodi garante ba asesu rurál ne’ebé di’ak liután, hodi promove kriasaun empregu no oportunidade rendimentu nian, no hamenus inseguransa ai-han no mal nutrisaun iha área rurál sira liuhusi dezenvolvimentu agro-florestál.

Programa ne’e ninia valór osan hamutuk dolar amerikanu millaun 14 resin no osan ne’e tomak sei mai husi Uniaun Europeia (UE) no sei dezenvolve husi Organizasaun Internasionál Traballu (OIT), atu hadi’a  estrada hamutuk kilómetru 90 ne’ebé sei benefisia uma-kain rihun neen resin no forma ema timoroan sira atubele halo no hadi’a estrada rurál sira.

Parte dahuluk husi estrada ne’ebé maka sei reabilita iha ámbitu projetu ne’e nian mak ida-ne’ebé liga suku sira hanesan Defawasi, Alaua-Leten no Alaua-Kraik, ho ninia distánsia 10,43 km, serve ba uma-kain 925 ho ema hamutuk 2400 no fó asesu ba eskola primária haat, sentru saúde ida no igreja rua. Estrada ne’e mós importante ba populasaun atubele fa’an sira-nia produtu agríkola sira iha merkadu Baukau no Dili, aleinde merkadu lokál Defawasi nian.

Serbisu reabilitasaun nian ne’e sei fó biban ba kareta sira bele sirkula tinan-bailoro iha kondisaun klimátika saida de’it, iha zona ida ne’ebé bele asesu de’it iha tempu bailoro, nune’e iha tempu udan husik populasaun sira hela izoladu .

Serimónia lansamentu serbisu ba estrada tolu (Defawasi-Alaua Leten-Alaua kraik, ho 10, 44 km, Defawasi Uakala, ho kilómentru ualu no Defawasi-Alaua Leten, ho kilómentru 2, 2 ne’e konta ho partisipasaun husi Embaixadór Uniaun Europeia nian iha Dili, Alexandre Leitão, reprezentante OIT nian iha Indonézia no Timor-Leste, Michiko Miyamoto, Administradór Munisípiu Baukau, António Guterres.

Michiko Miyamoto hateten katak hahú obra reabilitasaun nian ne’e sai hanesan “marku importante ida husi parseria ba Agro-Florestál Sustentavel (PSAF) entre OIT no Governu, UE no Governu Alemaun liuhusi ajénsia kooperasaun GIZ. Nia hatutan katak “OIT kontinua kompromete an ho projetu ne’e atu hadi’a estrada sira ne’e, bele kria ligasaun entre merkadu no abilidade ne’ebé di’ak liután ba kontratadu sira. Ha’u fiar katak esforsu hirak ne’e hotu sei lori kondisaun moris nian ne’ebé di’ak liu iha komunidade agro-florestál sira”.

Alexandre Leitão hateten katak projetu ne’e “kona-ba hadi’a estrada, maibé ho hanoin ba ema” no nia hatutan katak “Estrada ne’ebé identifika ona ba reabilitasaun halo selesaun tuir kritéria konektividade nian no kritériu potensiál nian ba dezenvolvimentu ekonómiku no hodi kria empregu”.

Xefe Delegasaun UE nian iha Timor-Leste ko’alia liután katak “serbisu-na’in hamutuk 6.000 resin no sira-nia família maka sei hetan benefísiu diretamente husi projetu ne’e liuhusi kriasaun serbisu durante loron 450000 ne’ebé sei hetan osan, ho mínimu 30% fó ba feto sira, ne’ebé reprezenta objetivu ambisiozu ida maibé desizaun ne’e estratéjiku. Iha projetu ida ne’ebé maka parte boot liu husi susesu depende ba kapasidade atu estabelese sinerjia entre atividade agro-florestál sira no kapasidade atu hadi’a asesu, promove partisipasaun feto sira nian importante tebes. Laiha tan ema ida aleinde feto sira maka bele avalia difikuldade sira ne’ebé maka relasiona ho dezenvolvimentu rurál, no laiha ema ida maka preparadu di’ak liu fali feto sira atu kontribui hodi halo lalais liután dezenvolvimentu ida-ne’e ho ninia serbisu no idea ne’ebé maka hetan ona husi esperiénsia barak”.

   Ba leten