Orsamentu Jerál Estadu nian haruka ona ba Prezidente Repúblika atubele hetan promulgasaun

Ter. 11 setembru 2018, 09:03h
40142139_2193521474216212_5015083816612528128_n

Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan 2018 haruka ona horisehik, loron 10 fulan-setembru, husi Parlamentu Nasionál ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, atubele hetan promulgasaun.

OJE ne’e hetan aprovasaun iha loron-sesta liubá husi Parlamentu Nasionál ho votu maioria ne’ebé boot hafoin diskusaun iha espesialidade iha loron neen nia laran ho análize ba proposta alterasaun nian besik 100 ba dokumentu ne’e.

Proposta kona-ba Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ne’e, Governu entrega ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noé Amaral, iha loron 7 fulan-agostu tinan 2018, liu de’it fulan rua hafoin Governu Konstitusionál VIII simu pose, no Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, justifika katak orsamentu ida-ne’e tenke vigora lalais ho karakter urjénsia nian “la’os de’it tanba ita tenke asegura meiu finanseiru no orsamentál sira ne’ebé presiza ba prestasaun di’ak servisu públiku nian, maibé mós atu estabelese filafali, lalais, konfiansa iha ita-nia ekonomia, liu-liu husi setór privadu ne’ebé maka depende liu ba investimentu ka despeza Estadu nian”.

Orsamentu ne’e prevee montante totál husi despeza hamutuk dolar amerikanu millaun 1.277,372, ne’ebé fahe liu-liu ba kategoria sira hanesan Vensimentu no Saláriu hamutuk dolar amerikanu millaun 200,253, Beins no Servisu hamutuk dolar amerikanu millaun 354,031, Transferénsia Públika hamutuk dolar amerikanu millaun 324,222, Kapitál Menór hamutuk dolar amerikanu 5,117 no Kapitál Dezenvolvimentu (inklui Fundu Infraestrutura no Empréstimu) hamutuk dolar amerikanu millaun 393,748. Totál másimu ne’ebé aprova ona ba finansiamentu ne’ebé foti liuhusi  dívida públika maka dolar amerikanu millaun 61,6.

Totál despeza husi servisu hirak ne’ebé la iha autonomia administrativa no finanseira no husi órgaun autónomu sira ne’ebé laiha reseita rasik maka dolar amerikanu millaun 830,54.

Totál despeza husi servisu no fundu autónomu sira iha tinan 2018, inklui despeza sira-ne’ebé maka finansia liuhusi empréstimu maka dolar amerikanu millaun 431,035. Totál husi estimativa kona-ba despeza Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Oekusi Ambenu no Ataúru (ZEESM) nian maka dolar amerikanu millaun 28,000, ne’ebé maka finansia liuhusi dotasaun OJE nian ho valór dolar amerikanu millaun 27,076.

Montante Totál reseita nian maka dolar amerikanu millaun 1.277,4, ne’ebé inklui dolar amerikanu millaun 188,8 husi reseita la’ós mina-rai no inklui mós reseita própria husi servisu no fundu autónomu sira, dolar amerikanu millaun 982,5 husi transferénsia husi Fundu Mina-rai nian, dolar amerikanu millaun 61,6 husi empréstimu no dolar amerikanu millaun 44,4 ne’e refere ba utilizasaun saldu husi Konta Tezouru nian.

Ba Ministériu Saúde, iha ninia valór estimativa ida kona-ba despeza nian maka dolar amerikanu millaun 42,709, iha área ida-ne’ebé maka Governu sei haree liu ba melloria husi prestasaun kuidadu saúde iha país laran tomak, ho atensaun liu-liu ba área remota sira no ba grupu sira-ne’ebé maka presiza liu (karensiadu sira), vulneravel no sira-ne’ebé ema la tau matan (desfavoresidu sira), hodi kontribui ba prinsípiu sira inkluzaun, ekuidade, efisiénsia no kualidade, ho otimizasaun rekursu materiál no umanu sira, hodi investe iha formasaun, kapasitasaun no avaliasaun kona-ba dezempeñu.

Iha área edukasaun no formasaun, OJE ne’e fahe ba Ministériu Edukasaun, ho orsamentu hamutuk dolar amerikanu millaun 76,339 (ne’ebé inklui Sekretaria Estadu Juventude no Desportu), ba Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, ho valór estimadu maka dolar amerikanu millaun 3,211 (inklui Sekretaria Estadu Arte no Kultura) no Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu hamutuk dolar amerikanu millaun 15,794.

Iha área ida-ne’e Governu hakarak realiza reforma sira iha jestaun no administrasaun kona-ba sistema edukativu, aumenta númeru labarik nian ne’ebé iha asesu ba ensinu pré-eskolár, haforsa kondisaun sira ba ensinu báziku ida ne’ebé universál, obrigatóriu no gratuitu ne’ebé iha kualidade di’ak liu, haforsa kondisaun sira ba ensinu sekundáriu iha ne’ebé estudante bele hetan koñesimentu sientífiku, umanístiku no tékniku sira, hametin mekanizmu akreditasaun no avaliasaun nian kona-ba kualidade husi ensinu superiór no asegura katak ensinu superiór fó resposta ida ne’ebé efikás ba nesesidade sira merkadu traballu nian.

Iha área inkluzaun sosiál, protesaun sosiál no solidariedade nian, OJE ba tinan 2018 prevee ba Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun despeza ho valór totál dolar amerikanu millaun 52,232 ba Ministériu ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál nian hamutuk dolar amerikanu millaun 100, 829 no ba Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, hamutuk dolar amerikanu rihun 684. Iha área ida-ne’e Governu sei kontinua ho apoiu ba sidadun sira ne’ebé ki’ak no vulneravel liu no dezenvolve polítika no estratéjia sira ne’ebé hamenus dependénsia ba apoiu husi Estadu. Governu mós sei kontinua rekoñese valór inestimavel eroi nasionál sira nian, prezerva no selebra memória luta nian no garante katak sira ne’ebé moris ho sakrifísiu atu alkansa moris di’ak ba ema hotu oras ne’e bele moris ho kondisaun ne’ebé dignu. Governu mós sei konklui medida lubuk ida atu asegura independénsia ekonómiku husi feto sira ne’ebé sai nu’udar xefe família nian, feto sira ne’ebé sai vítima husi violénsia doméstika no violénsia ne’ebé bazeia ba jéneru, no promove oportunidade ne’ebé hanesan kona-ba asesu feto sira nian ba pozisaun foti desizaun nian, no ba justisa no seguransa.

Iha setór infraestrutura nian Governu ne’e prevee iha orsamentu tinan 2018 nian ba Ministériu Obras Públikas montante totál dolar amerikanu millaun 101,405 no ba Ministériu Transportes no Komunikasoins ho totál dolar amerikanu 2,076. Setór ida-ne’e maka pilár sentrál husi planu dezenvolvimentu estratéjiku Governu nian, tanba importante tebe-tebes ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, liu-liu atu sustenta atividade produtiva sira, ne’ebé kontribui ba kriasaun empregu, diversifikasaun ekonomia no ba dezenvolvimentu setór privadu nian. Ho forma ida-ne’e Governu sei atua ho rigór ne’ebé boot iha planeamentu, monitorizasaun, inspesaun, fiskalizasaun no avaliasaun kona-ba projetu oioin, atu garante ninia konkretizasaun efikás, efisiente, ho kualidade di’ak nune’e mós ninia utilizasaun di’ak, konservasaun, manutensaun ka relasaun entre kustu no benefísiu multiplikadór dezenvolvimentu nian sira.

Iha setór ekonómiku OJE ne’e aprezenta montante ida ho totál dolar amerikanu rihun 836 ba Gabinete Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, dolar amerikanu millaun 10,032 ba Ministériu Planeamentu no Investimentu Estrátejiku, dolar amerikanu millaun 5,532 ba Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, dolar amerikanu millaun 7,016 ba Ministériu Agrikultura no Peskas, dolar amerikanu millaun 12,808 ba Ministéiu Petróleu no Minerál sira, dolar amerikanu millaun 2,045 ba Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, dolar amerikanu rihun 694 ba Sekretaria Estadu Kooperativa sira nian no dolar amerikanu rihun 695 ba Sekretaria Estadu Ambiente nian.

Programa Governu VIII nian prevee ba área ida-ne’e medida lubuk ida ba diversifikasaun ekonomia, haforsa setór privadu, koezaun territoriál no hamosu polu dezenvolvimentu oioin ne’ebé bele dudu dezenvolvimentu nasionál la’o ba oin. Durante ninia mandatu, Governu hakarak kria no promove ambiente ne’ebé seguru no seguransa ne’ebé favoravel hodi dada negósiu no investimentu foun sira iha setór privadu nasionál no internasionál, hodi haree liu bá indústria esensiál tolu: agrikultura (ne’ebé inklui pekuária, floresta no peska), turizmu no mina-rai, hodi aproveita, liuliu potensialidade naturál, jeográfika ka kulturál sira país nian ne’ebé bele hamenus dependénsia ba reseita mina-rai nian. Governu mós aprezenta proposta sira atu promove kriatividade, inovasaun, empriendedorizmu ka auto-empregu (kria serbisu ba an rasik), atu nune’e bele aumenta oportunidade rendimentu nian no hadi’a produtividade, kapasidade atu dezenvolve riku-soin no estabelese merkadu/ kampu serbisu foun sira.

Iha Finansas Públikas, Governu sei promove dezenvolvimentu ida ne’ebé bazeia ba diversifikasaun finanseira sustentavel ida, tenke apoia didi’ak ba reseita no despeza ne’ebé momoos no loloos, hodi asume kompromisu no responsabilidade kona-ba prestasaun kontas nian ho komunikasaun nafatin no kolaborasaun regulár ho organizasaun sira sosiedade sivíl nian. Governu sei kontinua ho investimentu iha Portál Eletróniku sira ba transfarénsia orsamentu, aprovizionamentu, ajuda no rezultadu husi Governu. Governu sei habelar Reforma Fiskál ba Reforma Jestaun kona-ba Finansas Públikas ne’ebé bele aumenta reseita, hadi’a aprovizionamentu, hametin desentralizasaun finanseira no orsamentasaun ne’ebé bazeia ba programa. Governu hakarak atu haluan Parseria Públiku-Privada sira no implementa jestaun ida ne’ebé rigorozu no prudente kona-ba divída públika sira, husi empréstimu no Fundu Públiku sira. Ministériu Finansas sei hetan orsamentu hamutuk dolar amerikanu millaun 13,059.

Ministériu Administrasaun Estatál sei hetan orsamentu hamutuk dolar amerikanu millaun 8,354. Ba Administrasaun Públika, Governu prevee ona medida lubuk ida atu promove governasaun di’ak no kombate  korrupsaun ba dezenvolvimentu setór privadu ida ne’ebé profisionál, kompetente no efisiente liután, ne’ebé bele aumenta konfiansa sidadaun sira nian iha governasaun, bele implementa opsaun boot sira husi planu ne’e no bele kontribui hanesan motór ne’ebé loloos husi kreximentu ekonómiku nasionál.

Iha setór Justisa nian, Governu sei investe iha dezenvolvimentu institusionál, hodi hadi’a kapasitasaun, koordenasaun, planeamentu, rekrutamentu no formasaun ne’ebé maka di’ak liu, iha konsolidasaun no armonizasaun kuadru legál sira, hodi kompleta buat hirak ne’ebé maka sei falta, hodi hadi’a regulamentasaun, hodi implementa modelu lian rua (bilinge) ida ba elaborasaun aktu normativu sira, hodi kompleta pakote Lei Rai no Propriedade nian, liuliu ho levantamentu Kadastrál no hodi estabelese rejistu prediál. Governu sei investe mós iha dezenvolvimentu rekursus umanus, iha dotasaun infraestrutura ne’ebé adekuadu, iha asesu ba justisa, hodi halo servisu sira besik liután ba sidadaun sira, hodi garante neineik maibé beibeik ezisténsia judisiál ho kualidade no profisionalizmu iha Munisípiu hotu-hotu. OJE tinan 2018 nian ne’e prevee orsamentu hamutuk dolar amerikanu millaun 16,294 ba Ministériu Justisa no dolar amerikanu millaun 4,214 ba Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares (ne’ebé inklui Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál).

Iha defeza no seguransa OJE tinan 2018 ne’e aprezenta montante totál dolar amerikanu millaun 20,610 ba Ministériu Defeza (ne’ebé inklui F-FDTL) no totál dolar amerikanu millaun 36,843 ba Ministériu Interiór (ne’ebé inklui PNTL). Governu ne’e sei kontinua implementa planu estratéjiku ida ne’ebé nia modernizasaun abranjente, kualifikasaun, profisionalizasaun no partisipasaun feto sira nian, iha forsa no servisu seguransa nian sira, hodi halo servisu sira besik liután ba sidadaun sira, hodi fó atenbrani hodi previne risku no konflitu, hodi promove estabilidade sosiál, hodi kombate kriminalidade, hodi kontrola di’ak liután movimentu sira iha fronteira, dezenvolve protesaun sivíl, hodi kombate sinistralidade rodoviária, hodi implementa regulasaun arte marsiál sira, hodi kontinua investe iha kampaña sira kona-ba edukasaun ba seguransa, iha formasaun, iha infraestrutura, meiu no ekipamentu sira. Governu mós sei promove servisu militár, hasa’e kapasidade husi komponente operasionál terrestre no navál nian, reforsa unidade enjeñaria no saúde nian, estabelese Akademia ida no planeia Ospitál Militár ida, hadi’a sistema komandu, kontrolu, komunikasaun, komputadór no informasaun sira nian, no implementa polítika kona-ba dezenvolvimentu integradu ida kona-ba rekursus umanus, bazeia ba méritu.

Iha área relasaun internasionál no polítika esterna, Governu ne’e sei kontinua promove kooperasaun bilaterál no multilaterál ida, hodi reforsa parseria kulturál, ekonómika no komersiál, ne’ebé importante atu dada investimentu no fó kapasitasaun ba instituisaun no rekursus umanus. OJE ne’e prevee montante totál dolar amerikanu millaun 23,308 ba Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun.

Primeiru-Ministru, ne’ebé iha kompeténsia, liu-liu, atu xefia Governu no prezide Konsellu Ministrus, dirije no orienta polítika jerál Governu nian no asaun governativa hotu-hotu no atu reprezenta Governu no Konsellu Ministrus iha ninia relasaun sira ho Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál no ho komunidade internasionál, sei hetan orsamentu dolar amerikanu millaun 5,718.

OJE tinan 2018 ne’e aprezenta montante totál dolar amerikanu millaun 23,635 ba Ministru Estadu no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus (MEPKM) ne’ebé iha misaun atu fó-tulun ba Primeiru-Ministru iha Prezidénsia Konsellu Ministrus no iha koordenasaun Governu nian no, asume funsaun sira hanesan portavóz Governu no Konsellu Ministrus ninian. MEPKM iha mós kompeténsia atu koordena preparasaun no organizasaun serbisu governamentál, nune’e mós akompañamentu no avaliasaun kona-ba ezekusaun husi desizaun sira ne’ebé maka Konsellu Ministrus foti no koordena apoiu no konsulta jurídika ba Konsellu Ministrus.

Atu lee Programa Governu Konstitusionál VIII nian ne’e klike iha-ne’e.

Atu lee Orgánika Governu Konstitusionál VIII nian ne’e klike iha-ne’e.

Atu lee diskursu Primeiru-Ministru nian kona-ba aprezentasaun OJE klike iha-ne’e.

Atu lee diskursu Primeiru-Ministru nian kona-ba enserramentu husi aprezentasaun OJE klike iha-ne’e.

   Ba leten