Livru kona-ba prosesu konsiliasaun kona-ba ketan tasik lansa ona husi Xanana Gusmão

Ses. 31 agostu 2018, 17:32h
IMG_3307

Livru ne’ebé haktuir prosesu konsiliasaun entre Timor-Leste no Asutrália no ne’ebé kondús ba asinatura ba tratadu istóriku ne’ebé ikusmai estabelese ketan tasik, definitiva sira iha Tasi Timór bazeia ba Direitu Internasionál, lansa ona, ofisialmente, iha loron 30 fulan-agostu tinan 2018 husi Xanana Gusmão, Xefe Ekipa Negosiasaun husi Konsellu ba Delimatasaun Definitiva Ketan Tasik sira, iha serimónia ida-ne’ebé hala’o iha Arkivu no Muzeu Resisténsia Timorense, iha Dili.

Livru ne’e ninia títulu maka “Novas Fronteiras - Conciliação Histórica de Timor-Leste sobre as Fronteiras Marítimas no Mar de Timor” [“Ketan Foun sira – Konsiliasaun Istórika Timor-Leste nian kona-ba Ketan Tasik sira iha Tasi Timór”] no Gabinete Ketan Tasik Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Ketan Tasik nian maka prodús livru ne’e.

Prosesu konsiliasaun obrigatória ne’e Governu Timor-Leste maka hahú iha fulan-abríl tinan 2016, ho protesaun husi Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu Tasik, no Timor-Leste sai nu’udar país dahuluk iha mundu maka utiliza mekanizmu ida-ne’ebé tau iha Konvensaun ne’e.

Tratadu kona-ba Ketan Tasik, ne’ebé asina ona iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018 ne’e, asegura liña klaran ida iha Tasi Timór, ho de’it ajuste ki’ik ida atu hetan rezultadu ida ne’ebé ekitativu, hanesan ida ne’ebé maka direitu internasionál ezije.

Ketan tasik sira ne’ebé parte rua konkorda ona ne’e permite katak reseita hotu-hotu ne’ebé aban-bainrua maihusi kampu Buffalo, iha parte loro-monu, no husi kampu sira iha Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu, inklui kampu sira hanesan Bayu-Undan no Kitan, bele transfere mai Timor-Leste. Bazeia ba akordu ne’e, rekursu sira iha Greater Sunrise, Timor-Leste no Austrália fahe ba malu. Rekursu sira iha Greater Sunrise, barak liu maka lokaliza iha área tasi Timor-Leste nian, no tanba ne’e maka reseita sira husi kampu ne’e, Timor-Leste maka sei hetan barak liu. Oras ne’e daudaun país rua ne’e hala’o hela prosesu ketak ida, liuhusi ida-ne’ebé nasaun rua ne’e hakarak negosia no hetan akordu ida kona-ba termu komersiál sira ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nian.

Xanana Gusmão, iha ninia intervensaun, fó hanoin katak lansamentu livru ida-ne’e nian hala’o “iha loron espesiál ida iha ne’ebé komemora tinan 19 desizaun populár, ne’ebé liutiha funu iha tinan 24 nia laran, lori nasaun ne’e ba ukun rasik an”, no fó omenajen ba “eroi nasionál sira ba sira-nia sakrifísiu, aten-barani no vontade durante funu” ba libertasaun nasionál. Xefe Ekipa Negosiasaun nian ne’e rekoñese mós “papél importante ne’ebé maka solidariedade internasionál dezempeña” no hanoin fila-fali kona-ba Kofi Annan, ne’ebé mate iha fulan ida-ne’e, “katak nia sei liga ba nafatin ba istória Timor-Leste nian” ba ninia “importánsia iha prosesu libertasaun nian”, ba ninia esforsu atu hetan rekoñesimentu internasionál ba autodeterminasaun, no iha prosesu ne’ebé lori nasaun ne’e ba referendu iha tinan 1999.

 “Tratadu foun ne’ebé delimita ketan tasik permanente sira ho Austrália fó aliserse metin ba Timor-Leste atu insentiva ninia prosperidade. Ho ketan tasik sira ne’ebé justu no estavel, Timor-Leste bele ona la’o ba oin ho konfiansa atu hala’o potensiál husi ninia tasi sira no promesa kona-ba ninia independénsia”.(fraze ida-ne’ebé maka termina livru ne’e)

Atu haree vídeo esplikativu kona-ba prosesu negosiasaun kona-ba ketan tasik Timor-Leste nian, klike iha-ne’e.

Atu Hatene informasaun liután kona-ba prosesu negosiasaun kona-ba ketan tasik Timor-Leste nian, klike iha-ne’e.

   Ba leten