Governu aprezenta Orsamentu Jerál Estadu 2018 nian iha Parlamentu Nasionál

Seg. 27 agostu 2018, 08:38h
40161762_1969763813315512_4504800577535868928_n

Governu Konstitusionál VIII aprezenta ona ohin, loron 27 fulan-agostu tinan 2018, iha Parlamentu Nasionál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian ba tinan fiskál 2018 ne’ebé la’o hela.

Hala’o hafoin loron neenulu nia simu pose hanesan Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak hatudu “ksolok boot tebes ho pasu importante ida iha prosesu hala’o fali polítiku-finanseira ida ne’ebé normál, ho aprovasaun ba orsamentu ne’ebé maka sei sai nu’udar matadalan ba despeza país nian iha fulan haat tinan fiskál 2018 ne’e nia-laran”.

Orsamentu ne’ebé aprezenta ne’e fahe ba faze tolu ne’ebé la hanesan: faze dahuluk, relasiona ba períodu tempu husi fulan-janeiru to’o fulan-juñu tinan 2018, iha ne’ebé Governu konstitusionál VII ezekuta ona, iha rejime duodesimál, ho totál despeza ida ne’ebé rejista maka USD millaun 402,100; faze daruak nian, relasiona ho períodu husi fulan-jullu to’o fulan-agostu tinan 2018, iha ne’ebé Governu Konstitusionál VIII kontinua asegura ezekusaun despeza públika iha rejime duodesimál, iha ona situasaun krítika tezouraria nian, ho saldu iha loron 10 fulan-agostu maka USD millaun 20 hodi haree ba despeza daudaun ne’e nian ne’ebé labele adia hamutuk besik dolar amerikanu millaun 30 kada fulan; faze datoluk, relasiona ho períodu husi fulan-setembru to’o fulan-dezembru tinan 2018, ho despeza ne’ebé prevee ona to’o tinan fiskál ne’e nia rohan, tau iha orsamentu osan hamutuk USD millaun 715,500.

Taur Matan Ruak hateten katak OJE ne’ebé mak aprezenta ne’e, sei “fó ba Governu kondisaun finanseira no orsamentál ne’ebé presiza atu realiza vizaun ne’ebé reflete iha faze daruak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN tinan 2016-2020) no iha Roteiru ba implementasaun Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel, ne’ebé ninia esforsu sira hatudu ba “dezenvolvimentu infrasestrutura, rekursus umanus no diversifikasaun ekonomia la’ós-mina-rai nian ”

Primeiru-Ministru hatutan mós katak ida-ne’e hanesan “vizaun ida ne’ebé hakarak atu transforma Timor-Leste ba País ida ne’ebé Riku, Forte no Seguru, hodi hasai tiha nia husi lista país sira “ho rendimentu baixu no transforma ba sosiedade prósperu ida ne’ebé ho rendimentu médiu-aas to’o tinan 2030”.

OJE ne’e inklui “reseita no despeza sira ne’ebé mak ezekuta ona durante tinan fiskál ne’ebé la’o hela nune’e despeza hirak ne’ebé Estadu sei hala’o to’o tinan ida-ne’e nia rohan atu asegura prestasaun beins no servisu públiku sira ba ita-nia sidadaun sira no kria kondisaun polítika no finanseira atubele fila-fali ba dalan dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha país, liuhusi adota medida hirak ne’ebé dudu kreximentu ekonómiku”.

Governu kalkula, to’o finál tinan fiskál ida-ne’e nia rohan bele hatama osan hamutuk USD millaun 1.279,6, hosi númeru ida-ne’e, USD millaun 984,8 maihusi realizasaun transferénsia Fundu Mina-Rai nian no USD millaun 188,8 maihusi reseita doméstika sira.

Iha Montante totál despeza nian, ne’ebé inklui montante husi empréstimu sira, ita prevee ona soma jerál ida iha kategoria oioin hamutuk USD millaun 1,279,6) ne’ebé fahe ba kategoria no montante sira hanesan tuirmai ne’e: USD millaun 200,312 ba saláriu no vensimentu; USD millaun 421,666 ba Beins no servisu sira; USD millaun 261,925 Transferénsia Públika sira; USD millaun 3,659 ba Kapitál Menór; USD millaun 392,037 ba Kapitál Dezenvolvimentu nian, ne’ebé inklui Fundu Infraestrutura no Empréstimu sira.

Primeiru-Ministru hateten tan katak kontensaun despeza (gasta osan ho forma ne’ebé loloos) kontinua hanesan Governu Konstitusionál VIII ninia aposta ida, ho OJE tinan 2018 ne’ebé aprezenta poupansa ida hamutuk USD millaun 107,226 relasiona ho OJE tinan 2017 nian no poupansa ida hamutuk (USD 663) relasiona ho OJE tinan 2016 nian. Hatu tan mós katak Governu hakarak atu “halo ho rigór hodi buka relasaun ida ne’ebé iha ekilíbriu entre kumprimentu ba ninia obrigasaun polítika, konstitusionál no legál sira, atu fó beins no servisu públiku sira ba sidadaun sira no kria ambiente favoravel ida hodi haforsa liután atividade ekonómika, no utilizasaun ita-nia povu nia rekusu finanseiru ho hanoin ne’ebé maka di’ak no loloos”. Tenik fila- fali mós katak Governu ida-ne’e la subar ninia ambisaun no objetivu atu fila-fali ba dalan kreximentu husi ita-nia ekonomia, ne’ebé seti netik tiha iha tempu balu, hodi atinje fila-fali kreximentu anuál ida hamutuk 7% kada tinan, hahú kedas ona husi tinan finanseiru oinmai ne’e”.

Taur Matan Ruak temi ona kona-ba kompromisu Governu ne’e nian “atu hamenus risku sira-ne’ebé baibain iha ligasaun ho investimentu públiku, hodi aposta ba beibeik iha efikásia, efisiénsia, promosaun poupansa, iha kombate hasoru desperdísiu, gasta osan arbiru de’it, despeza supérflua ka deznesesáriu sira”, hodi kumpre objetivu atu aumenta reseita doméstika sira no hamenus dependénsia ba Fundu Mina-rai nian. Hatutan tan mós katak redusaun ida-ne’e labele akontese “bainhira la iha investimentu iha kapitál umanu no la kontinua investe iha infraestrutura bázika sira, tranzversál no importante sira ba setór ekonomia nian hotu-hotu”.

Primeiru-Ministru hakotu ninia intervensaun hodi apela ba “interese, partisipasaun no kontribuisaun husi ema hotu-hotu” atu Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2018 nian ida-ne’e hatán  duni “ema sira-nia nesesidade loloos, ba Nasaun ida-ne’ebé Modernu, Dezenvolvidu no Moris-di’ak liután”.

Hafoin intervensaun Primeiru-Ministru nian hotu tiha, Komisaun C Parlamentu Nasionál nian aprezenta ninia apresiasaun, konkluzaun no rekomendasaun sira ba OJE tinan 2018 nian.

Debate jerál ba Proposta kona-ba Lei Orsamentu Jerál Estadu tinan 2018 nian iha Parlamentu Nasionál sei hala’o to’o loron 29 fula-agostu. Iha loron ne’e Parlamentu sei vota ba projetu kona-ba lei Orsamentu iha jeneralidade. Diskusaun no votasaun iha espesialidade nian, iha ne’ebé sei halo análize kle’an ba artigu ida-idak kona-ba proposta Governu nian, sei hahú iha loron 31 fulan-agostu no remata iha loron 6 fulan-setembru, loron iha ne’ebé sei halo votasaun globál ikus nian.

...

Atu lee diskursu Primeiru-Ministru nian kona-ba aprezentasaun OJE tinan 2018 nian, klike iha ne’e.

   Ba leten