Konferénsia Internasionál Kona-ba Asuntu Tasi nian – Timor-Leste: Sékulu Tasi nian

Seg. 20 agostu 2018, 09:11h
IMG_2307_portal

Institutu Defeza Nasionál Timor-Leste (IDN-TL) promove  konferénsia internasionál ida, iha loron 16 no 17 fulan-agostu, iha auditóriu Ministériu Finansas nian, ho objetivu atu promove importánsia vitál tasi nian ba país ne’e, hodi afirma sékulu XXI hanesan periódu ida iha ne’ebé Timor-Leste tenke orienta an ba tasi.

Durante konferénsia loron rua ne’e, oradór nasionál no internasionál sira proporsiona reflesaun krítika ida kona-ba nesesidade polítika nasionál ne’ebé sentra iha tasi nu’udar elementu fundamentál iha ámbitu prosesu re(konstrusaun) Estadu no transformasaun sosiedade timoroan nian.

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, iha ninia diskursu iha abertura eventu ne’e nian defende katak “presiza duni estratéjia nasionál ida ba Tasi ho vizaun integradora ne’ebé transforma potensiál ne’ebé maka Tasi Timor nian iha, sai realidade ida ba aproveitamentu rekursus no valorizasaun husi pontudevista ekonómiku, sosiál no ambientál, hodi fó benefísiu ba timoroan tomak”. Francisco Guterres Lú Olo hateten mós katak “Tasi hanesan vetór estratéjiku ida ba dezenvolvimentu ekonómiku, ne’ebé suporta atividade oioin hanesan esplorasaun rekursu naturál no minerál, transporte tasi nian, turizmu, konstrusaun no reparasaun ró ka náutika rekreiu nian, entre atividade tradisionál ka emerjente sira seluk”.

Ministru Estadu no Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, iha ninia palestra ho tema “Prosesu Definisaun Ketan-Tasik aprezenta ona retrospetiva ida kona-ba prosesu disputa Tasi Timor nian no aspetu prinsipál sira husi prosesu konsiliasaun nian ne’ebé sai nu’udar mata dalan ba asinatura kona-ba Tratadu Definisaun Ketan-Tasik nian entre Timor-Leste no Austrália iha fulan marsu tinan ida-ne’e. Iha ninia intervensaun nia defende katak “akordu ne’ebé alkansa ona iha Kopeñaga, iha loron 30 fulan-agostu tinan 2017 ne’ebé simbóliku tebetebes, aniversáriu da-18 referendu ba Independénsia, sai nu’udar vitória polítika ida ne’ebé importante ba ita-nia país”.

Agio Pereira hateten mós katak akordu ne’ebé mak estabelese estrutura fundamentál husi Tratadu ne’e, ne’ebé formaliza iha fulan-marsu tinan 2018, iha Novaiorke, “serve la’ós de’it atu dezenvolve país ne’e, maibé mós atu reforsa relasaun amizade no kooperasaun ho Austrália” no katak “rezultadu ida-ne’e hanesan ezemplu ida ba mundu kona-ba oinsá atu alkansa rezolusaun ida ne’ebé pasífika no abranjente entre Estadu sira ne’ebé la konsegue hakat liu impase istóriku sira. Ida-ne’e mós sai nu’udar vitória ida ba direitu internasionál no ba sistema Nasoins Unidas nian”, hodi tenik tan katak ida-ne’e “sai nu’udar prova ida tan ne’ebé hatudu determinasaun no reziliénsia timoroan nian atu defende lia-loos, la’ós kualidade ida-ne’ebé folin-laek”.

   Ba leten