Governu hala’o sorumutuk ho komunikasaun sosiál nasionál

Kin. 05 jullu 2018, 10:08h
36640243_2321706271187978_7098172319863930880_n

Ministru Reforma Lejislativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Leite Magalhães, ne’ebé akompaña husi Sekretáriu Estadu ba Komunikasaun Sosiál, Merício Juvenal dos Reis “Akara”, hala’o sorumutuk dahuluk ho responsavel  husi órgaun sira komunikasaun nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, iha kinta, loron 5 fulan-jullu tinan 2018.

Durante sorumutuk ho responsavel governamentál sira ne’ebé tutela ba komunikasaun sosiál aprezenta ba jornalista sira kompromisu no prioridade prinsipál sira husi Governu VIII nian iha área komunikasaun sosiál, no rona espetativa, dezafiu no difikuldade sira ne’ebé hato’o husi diretór no xefe redasaun sira media nasionál nian.

Fidelis Magalhães no Merício “Akara” ko’alia liu ba importánsia komunikasaun sosiál hanesan órgaun independente ho misaun atu informa ba populasaun no promove debate públiku nasionál, hodi manifesta sira nia hakarak atu hadi’a komunikasaun, kolaborasaun no kooperasaun entre Governu no media hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian, liuhusi komunikasaun sosiál.

Durante sorumutuk ne’e, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál apela ba jornalista sira atu mantein sira nia étika no independénsia jornalístika no Na’i-ulun ne’e aprezenta mós hanesan prioridade Governu nian hodi reforsa media nasionál ba kapasitasaun jornalista sira-nian iha setór privadu no estatál, kria medida ne’ebé permite populasaun sira iha área rurál atubele iha asesu ba media, hadi’a kondisaun RTTL, Sentru Rádiu Komunitária, no halo transformasaun ajénsia Tatoli nian hanesan fonte notísia nian ida ho referénsia ba nivel nasionál no ba ba rai li’ur.

Merício Akara hateten tán katak kompromisu Governu VIII nian atu reforsa programa atuál sira no kria solusaun ba difikuldade sira ne’ebé hasoru iha área komunikasaun sosiál ba nivel organizasionál, operasionál, tékniku no administrativu atu nune’e media nasionál sira bele iha kondisaun atu promove informasaun ho kualidade ba populasaun hotu-hotu.

   Ba leten