Governu no Uniaun Europeia hala’o sorumutuk kona-ba parseria kooperasaun iha país

Ter. 03 abril 2018, 12:10h
30124390_2081269472110894_3675294612830737303_n

Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, nu’udar mos Ordenadór Nasionál husi Fundu Europeu Dezenvolvimentu nian, ne’ebé akompaña husi Embaixadór Uniaun Europeia nian, Alexandre Leitão, loke sorumutuk dahuluk Komité Pilotájen nian husi parseria kooperasaun entre Uniaun Europeia (UE – sigla iha lian portugés) no Timor-Leste, ne’ebé hala’o iha loron tolu fulan-abríl tinan 2018, iha auditóriu Ministériu Finansas nian, iha Dili.

Komité Pilotájen husi Programa Indikativu Nasionál (PIN – sigla iha lian portugés) ne’e kompostu husi Servisu Ordenadór Nasionál (SON - sigla iha lian portugés) husi Fundu Europeu Dezenvolvimentu nian (FED - sigla iha lian portugés), daudaun ne’e tutela direta husi Primeiru-Ministru, organismu ministeriál sira seluk, Delegasaun Uniaun Europeia no reprezentante husi ajénsia ezekusaun projetu sira  husi Kooperasaun Europeia iha Timor-Leste.

Sorumutuk ida-ne’e foin mak akontese ba dahuluk iha Timor-Leste hafoin adezaun Timor-Leste ba Acordo Cotonou iha tinan 2007, ne’ebé mai harii kuadru polítiku foun ida hodi regula kooperasaun entre Uniaun Europeia (UE- sigla iha lian portugés) no país sira ACP nian (Áfrika, Karibe no Pasífiku) no buka atu kontribui hamenus ki’ak no hodi integra ba beibeik ba iha país ACP nian iha ekonomia mundiál, hatuur iha pilár fundamentál tolu – kooperasaun ba dezenvolvimentu; kooperasaun ekonómika no komersiál, no vertente polítika nian.

Komité Pilotájen ne’e iha ninia objetivu atu alkansa koordenasaun di’ak liu iha ezekusaun husi programa sira ne’ebé finansia husi Uniaun Europeia liuhusi partilla informasaun entre parte sira hotu ne’ebé envolve. Ba ida-ne’e durante loron tomak sira haree ho didi’ak kona-ba objetivu sira no pontu situasaun husi projetu ida-idak nian, nune’e mos ba kestaun sira ne’ebé koloka iha ninia ezekusaun iha tempu oin mai.

Kooperasaun entre Uniaun Europeia no Governu Timor-Leste ne’e haree kona-ba programa prinsipál rua, “Parseria ba hadi’a servisu públiku liuhusi reforsa Jestaun no Supervizaun Finansas Públikas” (PFMO – sigla iha lian inglés) no “Parseria Sustentavel iha Setór Agro-florestál” (PSAF – sigla iha lian portugés), iha valór finansiamentu nian besik milaun 117 dolár amerikanu.

Parseria ida-ne’e atu fó apoiu ba dezenvolvimentu sustentavel liuhusi reforsa efisiénsia, integridade, tranparénsia, prestasaun kontas nian sira no orientasaun ba sidadaun husi servisu públiku sira, tuir liña ho Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku tinan 2011-2030 nian, liuhusi hasa’e kapasidade atór estatál sira nian (hanesan Parlamentu Nasionál, Tribunál Rekursu / Kámara Kontas ka Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál) no la’os estatál sira.

   Ba leten