Governu hala’o sorumutuk ho Konsellu Profesór sira husi Eskola Sekundária Jerál 28 de Novembro nian

Seg. 05 fevereiru 2018, 17:22h
6W9A9251

Ohin, loron 5 fulan-fevereiru, Primeiru-Ministru Marí Alkatiri, dezloka ba Eskola Sekundária Jerál 28 de Novembro, iha Bekora, Dili, iha ne’ebé mak akompaña husi Vise-Ministru Edukasaun no Kultura, José Neves, no mós husi Diretór sira Ministériu Edukasaun no Kultura ninian.

Durante sorumutuk ne’ebé hala’o entre Konsellu Profesór sira nian ho membru Governu sira no Diretór sira ne’e, Marcelino Caldas, nu’udar Koordenadór Konsellu Profesór sira nian, esplika kona-ba sa’ida maka halo profesór sira la kontente, hodi hateten katak “husikedas tempu ne’ebé eskola eskola ne’e muda fali ba ensinu tékniku vokasionál, iha tinan 2016, sira la sente satisfeitu ho taka eskola sekundáriu jerál ne’e”, no ezije atu kontinua nafatin ho ensinu sekundáriu jerál.

Primeiru-Ministru garante ba profesór sira katak nia sei buka solusaun ida ne’ebé maka bele tuir espetativa ema hotu nian, no katak “iha posibilidade atu hetan solusaun ida, maibé ba ida-ne’e presiza kria Estatutu ba Eskola Sekundária Jerál 28 de Novembro ne’ebé klaru atu eskola ne’e bele hetan rekoñesimentu”, hodi afirma tán katak “importante atu obra reabilitasaun nian sira  halo lalais liután”.

Marí Alkatitri haforsa liután katak “Timor presiza profisionál sira iha nivel hotu-hotu, no la’ós de’it iha nivel universitáriu, selae maka aban-bairua serbisu sei la to’o ba ema hotu-hotu. Tanba ne’e, presiza atu dezenvolve ensinu tékniku-vokasionál, ne’ebé la signifika katak ensinu sekundária Jerál lakon ona. Sistema ensinu nian rua ne’e tenke la’o hamutuk”.

Primeiru-Ministru, ba afirmasaun sira husi Marcelino de Caldas ne’ebé dehan katak iha eskola públika balu maka kobra propinas husi alunu sira, hatán hodi esplika katak ensinu públiku sira tenke gratuita no nia garante katak Ministériu Edukasaun no Kultura sei loke investigasaun ida hodi verifika situasaun ida-ne’e, no afirma katak Programa VII Governu Konstitusionál ne’e ninia objetivu maka atu garante “edukasaun inkluziva ida, iha ne’ebé labaraik hotu-hotu, riku no kiak iha direitu hanesan, feto no mane iha direitu hanesan no mós ema sira ho defisiénsia iha direitu atu hetan asesu ba edukasaun ne’ebé iha kualidade”.

   Ba leten