Comité 12 de Novembro realiza 2.° Congresso Nacional

Kin. 09 novembru 2017, 11:42h
2.oCongressoComite12Nov_3_PG

“Hamutuk ita luta ba moris di’ak sobreviventes no Povo Timor-Leste tomak iha futuru” hanesan tema husi Kongresu Nasionál da-2 Komité 12 Novembru nian, ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensoins Dili, husi kedas loron tersa ne’e. Sorumutuk loron tolu ne’e, remata ohin.

Iha abertura eventu nian, iha loron 7 fulan-novembru, Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hateten importánsia istórika husi loron 12 fulan-novembru ba nasaun ne’e, hodi konsidera “marku nasionál” ne’ebé reprezenta sakrifísiu boot ne’ebé foin-sa’e Timoroan sira halo. Liuliu, 2.oCongressoComite12Nov_1_PGba sira ne’ebé ha’u hakarak fó omenjen no rekoñese. Husi foin-sa’e sira mak ohin loron ita hetan pás, unidade no estabilidade nasionál”.

Iha loron 12 fulan-novembru tinan 1991, hanoin hikas fali ema atus ba atus halibur malu hodi halo marxa ida atu fó omenajen ba foin-sa’e Sebastião Gomes, ne’ebé mate iha fulan-outubru iha tinan hanesan, to’o iha rate Santa-Krus, iha Dili,iha ne’ebé akontese masakre ida.

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo mós fó omenajen ba foin-sa’e sira no ema hotu ne’ebé terus iha tempu ne’ebá “loron sakrifísiu nian”, no fó hanoin fali kona-ba kna’ar fundamentál Max Stahl nian, ne’ebé halo filmajen ba akontesimentu ne’e no Saskia Kouwenberg, jornaslista ida ne’ebé lori fotografia hodi fó sai ba iha mundu tomak hodi bolu atensaun ba situasaun iha Timor-Leste.2.oCongressoComite12Nov_2_PG

Prezidente Repúblika hateten, importánsia ba unidade no koñesimentu hodi previne difikuldade sira no bolu atensaun ba povu no ba sira-nia reprezentante sira ne’ebé eleitu, katak nafatin mantein espíritu ida ne’ebé gia sira ne’ebé maka sakrifika sira nia an, bainhira povu no nasaun ne’e, hasoru dezafiu foun.

Primeiru-Ministru tenik fila fali ninia konfiansa ba Povu no hateten katak depende ba líder polítiku sira “buka dalan hodi hetan konsensu ida ne’ebé garante pás no estabilidade nasionál”. Marí Alkatiri fó hanoin “katak atuál Prezidente Repúblika hala’o ona diálogu ho forsa polítika oioin, no ha’u rasik hatudu prontu nafatin atu halo diálogu ho interveniente polítiku sira hotu. Maibé oras ne’e ha’u sei prontu hodi halo diálogu wainhira hotu-hotu prontu hodi simu povu nia hakarak”.

   Ba leten