Timor-Leste lamenta a morte de Eric Edward Hotung

Primeiru-Ministru

VII Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Dili, loron 28 fulan-setembru tinan 2017

Timor-Leste lamenta ho Eric Edward Hotung nia mate

Governu Timor-Leste, lori nasaun tomak nia naran, aprezenta ninia laran triste ne’ebé kle’an no kondolénsia ba família no belun sira husi embaixadór Eric Edward Hotung, ne’ebé mate ona iha semana liubá, ho idade tinan 91.

Hetan nomeasaun hanesan Embaixadór itinerante Timor-Leste nian iha tinan 2002, Eric Edward Hotung, hanesan filántropu notavel ida no belun boot ba povu no nasaun Timor-Leste. Moris iha Hongkong, iha tinan 1926, nia sensibiliza an ba kauza Timor-Leste nian durante luta ba Restaurasaun Independénsia nian.

Iha tinan 1998 ni fó tulun ba refujiadu besik rihun 12 hodi fila-fali mai territóriu, hodi sosa ró mariña Austrália nian ida, ne’ebé uza mós, hodi fó asisténsia médiku ba populasaun sira ne’ebé hela besik tasi-ibun iha illa ne’e no tula apoiu emerjénsia nian besik tonelada 400, durante krize tinan 1999. Nia mós oferese reabilitasaun Aeroportu Internasionál Dili nian (agora Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato) no instalasaun Klínika Bairru Pité, iha kapitál laran mós.

Iha fulan-agostu tinan 2002, Embaixadór Eric Edward Hotung sai hanesan uma-na’in ba delegasaun ofisiál ne’ebé akompaña serimónia atribuisaun estatutu membru Asembleia Jerál Organizasaun Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste, iha Novaiorké no Washington.

Bei-oan husi emprezáriu Robert Hotung nian no oan-mane husi Edward Hotung no Mordia O’Shea, Eric Edward Hotung ba moris iha Shangai ho nia aman bainhira nia sei ki’ik. Nia fila-fali ba Hongkong iha Funu Mundiál II, iha ne’ebé nia serbisu iha urjénsia ospitál ida nian.

Iha fulan-dezembru tinan 1941, bainhira japonés sira okupa Hongkong, Eric Edward Hotung fila-fali ba Shangai, iha ne’ebé nia tama iha prizaun domisiliáriu. Bainhira funu remata iha tinan 1947, nia ba hala’o estudu iha Estadus Unidus Amérika.

Nia Fila-fali ba Hongkong hafoin nia avó-mane mate iha tinan 1956, no nia-aman mate iha tinan 1957, iha ne’ebé nia hala’o knaar hodi halo kontrolu ba ninia família nia empreza sira. Iha dékada 80 nian, nia hahú serbisu iha diplomasia.

Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, hato’o kondolénsia ba família no belun sira husi Embaixadór Eric Edward Hotung nian no salienta “domin no simpatia boot ne’ebé povu timoroan iha ba belun boot nasaun nian ida ne’e. Ninia asaun no kompromisu kle’an kona-ba direitus umanus, justisa no solidariedade, ami sei la haluha. Embaixadór Eric Hotung sei la lakon iha ami-nia hanoin no ami-nia fuan”. REMATA

   Ba leten