Primeiru-Ministru apresia vontade ne’ebé hatudu ona husi Austrália atu hametin lasu ho Timor-Leste

Primeiru-Ministru

VII Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Dili, loron 26 fulan-setembru tinan 2017

Primeiru-Ministru apresia vontade ne’ebé hatudu ona husi Austrália atu hametin lasu ho Timor-Leste

Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, haruka ona karta agradesimentu nian ba ninia omólogu australianu, Malcolm Turnbull, ba mensajen ne’ebé Xefe Ezekutivu Austrália nian ne’e hato’o iha loron 19 fulan-setembru, hodi fó parabéns ba Ezekutivu foun Timor-Leste nian, no garante kompromisu husi ninia Governu atu hametin lasu espesiál hirak ne’ebé halibur-hamutuk nasaun rua ne’e.

Iha ninia karta, ne’ebé haruka iha loron 25 fulan-setembru, Xefe Governu Konstitusionál VII ne’e salienta katak relasaun bilaterál ne’e evidente tebetebes iha momentu no sirkuntánsia espesiál sira. Na’i-ulun ne’e fó hanoin katak “istória ne’ebé nasaun rua ne’e partilla hahú kedas husi Funu Mundiál II hatudu oinsá povu rua ne’e hamutuk iha tempu susar hodi fó tulun ba malu”, no ko’alia liután katak ida-ne’e hanesan responsabilidade ida ne’ebé lider sira tenke kontinua hala’o.

Marí Alkatiri, agradese ba empeñu Malcolm Tumbnull nian iha akordu ne’ebé foin daudaun ne’e alkansa ona liuhusi Komisaun Konsiliasaun nian, iha Kopeñaga.

Iha ninia karta loron 19 fulan-setembru nian, Primeiru-Ministru Austrália nian konsidera ida-ne’e “biban istóriku ida” hodi hametin lasu sira ne’ebé iha, no “hahú kapítulu foun ida iha relasaun” entre Timor-Leste no Austrália. Na’i-ulun Austrália nian ne’e kompromete an atu promove parseria ne’ebé iha tiha ona entre nasaun rua ne’e, no serbisu hamutuk iha dezenvolvimentu rekursu sira ne’ebé país rua ne’e partilla iha ketan-tasik sira. Nia salienta liután katak, Timor-Leste sai hanesan “parseiru, viziñu no belun importante ida” ba ninia nasaun, no garante apoiu husi ninia Governu ba Timor-Leste, iha ninia objetivu atu diversifika ekonomia no atu kria oportunidade sustentavel ba povu.

Marí Alkatiri hatudu fiar katak akordu ne’e “la’ós de’it atu hametin relasaun forte entre país rua ne’e, maibé mós hatudu ba mundu kona-ba oinsá lei internasionál tulun nasaun ne’ebé besik malu hodi rezolve sira-nia problema”.

Primeiru-Ministru remata ninia karta hodi asegura kompromisu Governu nian “atu serbisu ho parseiru importante sira hanesan Austrália iha dezenvolvimentu Timor-Leste nian, no iha pás no estabilidade iha ita-nia rejiaun”. REMATA

   Ba leten