Biografia

received_1796052287130549

SUA EXELÉNSIA

PRIMEIRU-MINISTRU RDTL 

TAUR MATAN RUAK

Tinan 1956 
Taur Matan Ruak moris iha loron 10 fulan-outubru tinan 1956, iha suku Osu Huna, postu administrativu Bagia, Munisípiu Baukau, Timor-Leste.

Tinan 1975

Iha loron 7 fulan-dezembru tinan 1975, Indonézia invade Timor-Leste no Taur Matan Ruak, ho tinan 19 ba hamutuk iha foho ho Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) ne’ebé foin harii.

Tinan 1976 

Asume responsabilidade iha setór militár rua iha parte loro sa’e nian: sentru leste no ponta leste

Tinan 1981 

Kolaboradór Xefe Estadu-Maiór FALINTIL nian

Tinan 1983 

Konselleiru militár no sub-xefe Estadu-Maiór FALINTIL nian

Tinan 1986 

Husi tinan 1986, asume komando ba operasaun militár hotu-hotu iha Timor-Leste

Tinan 1992 

Xefe Estadu-Maiór FALINTIL

Tinan 1998

Vise-komandante-xefe FALINTIL

Tinan 1999

Hetan Prémiu Direitus Umanus nian husi Asembleia Repúblika Portugeza

Tinan 2000 

Komandante Xefe FALINTIL

Tinan 2001

Brigadeiru-Jenerál F-FDTL, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste

Tinan 2002 

Xefe Estadu-Maiór-Jenerál F-FDTL, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste nian

Tinan  2006 

Hetan kondekorasaun husi Prezidente RDTL ho Orden Gerrilla nian

Tinan  2007 

Hetan kondekorasaun husi Prezidente RDTL ba servisu ne’ebé halo ona durante Operasaun Halibur

Tinan  2009 

Maijór-Jenerál F-FDTL, FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste nian

Tinan 2011 

Iha loron 20 fulan-agostu tinan 2011 ofisialmente dezmobilizadu husi FALINTIL

Tinan 2012 

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian husi loron 20 fulan-maiu tinan 2012 to’o loron 20 fulan-maiu tinan 2017

Tinan 2017 

Prezidente Partidu Libertasaun Populár (PLP)

Tinan 2018

Portavós Aliansa Maioria ba Progresu (AMP), ne’ebé maihusi koligasaun partidu tolu opozisaun nian, hanesan CNRT, PLP no KHUNTO

Iha loron 12 fulan-maiu tinan 2018, koligasaun Aliansa Maioria ba Progresu (AMP) manán eleisaun lejizlativa antesipada, no hili Taur Matan Ruak ba kargu Primeiru-Ministru

Iha loron 22 fulan-juñu tinan 2018, Taur Matan Ruak simu pose nu’udar Primeiru-Ministru Governu Konstitusionál VIII nian

Taur Matan Ruak kaben ho Dra. Isabel da Costa Ferreira, jurista ida ne’ebé servisu ona iha área direitus umanus nian no entre funsaun oin-oin ne’ebé relavante, sai nu’udar vise-ministra Justisa.

Iha oan-feto na’in rua, Lola no Tamarisa, no oan-mane ida, Quesadhip.

Taur Matan Ruak ko’alia lian tolu Timor-Leste nian (Tetun, Naueti no Makasae), Portugés no Inglés.



   Ba leten