Komemorasaun aniversáriu FALINTIL da-42

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 18 fulan-agostu tinan 2017

 Komemorasaun aniversáriu FALINTIL da-42

Iha loron 20 fulan-agostu, komemora aniversáriu da-42 FALINTIL, Forsas Armadas ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste nian.

Governu espresa ninia respeitu kle’an no gratidaun ba FALINTIL no fó ónra ba Kombatente Libertasaun Nasionál nian sira ne’ebé, ho aten-barani no sakrifísiu, durante luta iha tinan 24 nia laran, lori Timor-Leste sai livre no independente.

Husi loron 7 to’o loron 18 fulan-agostu, hala’o ona eventu oioin iha ámbitu selebrasaun loron FALINTIL nian. Kompetisaun desportiva “Taxa FALINTIL”, ho jogu entre ekipa husi ministériu oioin, hala’o ona iha Kampu Futsál, iha Fatuhada, Dili. Iha sábadu, loron 19 fulan-agostu, sei hala’o Misa Agradesimentu iha Igreja Santu António (Motael), hodi fó ónra ba eroi nasionál sira, tuir kedas ho Serimónia tau aifunan iha Jardín Eroi, iha Metinaru.

Iha domingu, loron 20 fulan-agostu, hala’o serimónia prinsipál iha Kuartél-Jenerál F-FDTL nian, iha Fatuhada. Entre bainaka sira ne’ebé sei mai asisti serimónia ne’e maka reprezentante nivel aas militár nian husi Portugál no husi Austrália no pesoál militár, veteranu no diplomata sira husi mundu tomak.

Programa ofisiál ne’e inklui serimónia Hasa’e Bandeira, parada militár no atribuisaun prémiu no promosaun militár sira nian. Sei iha mós diskursu husi Prezidente Repúblika no Komandante Supremu Forsa Armada nian, Francisco Guterres Lú Olo, no Xefe Estadu-Maiór-Jenerál Forsas Armadas nian, Majór-Jenerál Lere Anan Timur.

Serimónia ne’e remata ho aprezentasaun ida husi estudante sira ne’ebé partisipa iha marxa husi Ainaru to’o Dili, hodi fó omenajen ba aniversáriu da-42 ne’e, tuir kedas ho aprezentasaun muzikál no demonstrasaun militár ida.

Portavós Governu Konstitusionál VI nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “iha loron hirak tuirmai ne’e ita sei hanoin fila-fali FALINTIL no ema hotu ne’ebé hala’o knaar iha sira nia fileira. Ohin loron, loro-matan sa’e no loron monu kona Timor-Leste ida ne’ebé livre no moris iha pás tanba sira-nia sakrifísu no aten-barani. Ita fó ónra ba sira. Ho espíritu FALINTIL nian mak ita hatene sa’ida maka hadomi no sa’ida maka serbí no, ho inspirasaun husi sira-nia dignidade no determinasaun, ita hakat ba oin, hodi serbisu hamutuk atu harii ita-nia Nasaun.” REMATA

   Ba leten