Sorumutuk trilaterál debate forma foun sira dezenvolvimentu integradu nian

Ses. 11 agostu 2017, 18:29h
TIA-GT-MF-agosto

Sorumutuk trilaterál kona-ba Plataforma ba Dezenvolvimentu Ekonómiku Sub-Rejionál Integradu entre Timor-Leste, Indonézia no Austrália (koñesidu ho sigla inglés, TIA-GT - Timor-Leste, Indonesia and Australia Growth Triangle), ne’ebé organiza husi Unidade Misaun nian, hala’o iha Ministériu Finansas, iha Dili, iha loron 10 fulan-agostu. TIA-GT ne’e ninia objetivu mak atu avalia inisiativa sira ba promosaun kreximentu ekonómiku liuhusi dezenvolvimentu integradu sub-rejiaun ne’ebé abranje nasaun tolu: Timor-Leste, Indonézia (liuliu parte osidentál illa Timór nian) no Territóriu Norte Austrália.

Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente, Costâncio Pinto, hato’o boazvindas ba delegasaun sira husi Austrália no Indonézia no hahii serbisu ne’ebé dezenvolve ona husi TIA-GT iha promosaun ekonómika no sosiál país tolu ne’e nian, hodi ko’alia liu kona-ba área sira hanesan Komérsiu no Investimentu, Konektividade no Turizmu.

João Gonçalves, Xefe Unidade Misaun timorense ba TIA-GT, ko’alia liu kona-ba esforsu sira dezenvolvimentu nian ne’ebé ita-nia país halo ona iha área Transporte, Komérsiu no Turizmu, ne’ebé importante tebes ba dinamizasaun setór sira-ne’e iha país ne’e, no ho potensiál boot ba dezenvolvimentu integradu sub-rejiaun ne’e nian. João Gonçalves temi kona-ba benefísiu sira husi akordu kona-ba konektividade terrestre nian ho indonézia no asesu, lahó limite inskrisaun nian, ba serbisu-na’in timoroan sira iha programa serbisu sazonal Territóriu Norte Austrália nian.

Ekonomista no autór ba konseitu “triángulu sub-rejionál sira kreximentu nian iha Ázia”, Myo Thant, halo aprezentasaun ida kona-ba “Konstrusaun sub-rejiaun ne’e nian, konektividade no dezafiu sira seluk”. Nia halo ona enkuadramentu ida kona-ba dezafiu sira ne’ebé Timor-Leste, Indonézia no Austrália hasoru atubele hetan dezenvolvimentu integradu husi nia triángulu no aprezenta ona fatór potensiál sira kreximentu nian, hodi haree liu ba knaar fundamentál Governu no setór privadu nian ba susesu husi inisiativa sira ne’e. Antigu ekonomista-xefe Banku Dezenvolvimentu Aziátiku nian ne’e temi m’os kona-ba importánsia husi kriasaun korredór ekonómiku ida ne’ebé liga Dili ba Kupaun, ka, estrada prinsipál ida, ho estrada sira ne’ebé fó asesu ba sidade no vila sira seluk, atu benefisia populasaun sira ho forma ida ne’ebé direta liután.

Aprezentasaun daruak ida, kona-ba Turizmu no Konetividade, introdús husi Diretór Nasionál Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, Paolo Spantigati. Nia hateten katak iha nesesidade atu dezenvolve  konetividade ba viabilizasaun projetu turístiku sira, ho aprezentasaun no debate estudu kona-ba potensiál turístiku ró kruzeiru sira ba Timor-Leste, ne’ebé hala’ohamutuk husi Market Development Facility, The Asian Foundation no Gabinete Ministru Estadu, Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministériu Turizmu, Arte no Kultura Timor-Leste nian.

Tuir fali ida-ne’e maka debate ida luan kona-ba interese no posibilidade sira atu promove inisiativa sira ne’ebé aprezenta ona. Sorumutuk ne’e konta ho partisipasaun husi Embaixadór Austrália nian iha Timor-Leste, Peter Doyle no Embaixadór Indonézia nian, Sahat Sitorus, reprezentate sira husi setór privadu husi nasaun tolu no konvidadu nivel aas sira husi nasaun sira iha rejiaun ne’e, hanesan Embaixadora Malázia nian. Tuirmai, xefe delegasaun sira husi nasaun tolu (João Gonçalves husi Timor-Leste, Bobby Siangian husi Indonezia no Jeremy Bruen husi Austrália) hasoru-malu atu kontinua nafatin serbisu sira Plataforma ne’e nian, bazeia ba informasaun sira ne’e aprezenta ona.

Atu haree komunikade imprensa Portavós Governu nian kona-ba sorumutuk dahuluk TIA-GT, ne’ebé hala’o ona iha Dili, iha fulan-abríl tinan 2016, klike iha ne’e.

   Ba leten