Timor-Leste simu Meza-Kabuár kona-ba Demokrasia Jerasaun Oinmai nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 30 fulan-jullu tinan 2017

Timor-Leste simu Meza-Kabuár kona-ba Demokrasia Jerasaun Oinmai nian

Governu Konstitusionál VI apoia realizasaun Meza-Kabuár kona-ba Demokrasia Jerasaun Oinmai nian, ne’ebé organiza husi Aliansa Mundiál Lideransa“KLube Madrid nian”, ne’ebé sei halibur antigu dirijente mundiál sira hodi diskute oinsá “Forma ajenda ida kona-ba demokrasia jerasaun oinmai nian ba Ázia no Oseania”. Enkontru ne’e hala’o iha Dili, iha loron 30 no 31 fulan-jullu.

Primeiru-Ministru, Dr. Rui Maria de Araújo, sei partisipa iha painél enserramnetu nian ne’ebé dedika ba tema “Futuru demokrasia nian iha Ázia no Oseania: situasaun konkreta ba foin-sa’e sira iha rejiaun ne’e”, ne’ebé hala’o iha loron-segunda lorokraik. Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, simu partisipante sira iha loron 29 fulan-jullu no eis-Prezidente José Ramor-Horta, membru Klube Madrid nian, sei envolve iha eventu ne’e tomak.

Husi partispante barak ne’ebé sei mai, iha mós membru Klube Madrid nian sira hanesan Susilo Bambang Yudhoyono (Prezidente Indonézia nian, iha tinan 2004-2014), Jennifer Mary Shipley (Primeira-Ministra Zelándia-Foun nian, iha tinan 1997-1999), Jigmi Yoser Thinley (Primeiru-Ministru Butaun nian, tinan iha 2008-2013) no Madhav K. Nepal (Primeiru-Ministru Nepal nian, iha tinan 2009-2011). Aleinde ne’e, prevee ona mós partisipasaun husi grupu boot ida husi espesialista rejionál sira husi organizasaun internasionál, governante, organizasaun la’ós-governamentál, membru sosiedade sivíl nian, profesór universitáriu, foin-sa’e sira, korpu diplomátiku no sira seluk ne’ebé iha interese iha tema ne’e.

Meza-kabuár ida ne’e sei debate “prátika di’ak sira ne’ebé iha no ideia transformadora foun atu lori demokrasia ba oin iha sub-rejiaun oioin Ázia no Oseania nian”.

Índise Demokrasia tinan 2016 nian, ne’ebé publika iha inísiu tinan ida ne’e nian, klasifika Timor-Leste iha topu husi lista nasaun Sudeste Aziátiku sira nian, bazeia ba prosesu eleitorál no pluralizmu, funsionamentu Governu nian, partisipasaun polítika, kultura polítika no liberdade sidadaun sira nian.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “ita simu konvidadu ilustre barak ne’ebé vizita ita-nia nasaun hodi partisipa  Meza-Kabuár kona-ba Demokrasia Jerasaun Oinmai nian. Di’ak tebes mai ita tanba delegadu sira mai Timor-Leste hafoin ita hala’o ita-nia eleisaun ho forma ida ne’ebé hetan elojiu tebetebes husi espesialista sira iha mundu tomak. Debate sira ne’e, ne’ebé sei inklui ita-nia espesialista no partisipante sira rasik, sei fó apoiu ba avansu demokrasia nian iha ita-nia rejiaun”. REMATA

   Ba leten