Timor-Leste vota iha Nasoins Unidas kona-ba proibisaun arma nukleár sira

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 11 fulan-jullu tinan 2017

Timor-Leste vota iha Nasoins Unidas kona-ba proibisaun arma nukleár sira

Iha loron 7 fulan-jullu tinan 2017, Timor-Leste nu’udar nasaun ida husi Estadu membru na’in 122 Nasoins Unidas nian aprova Proposta Tratadu ida kona-ba proibisaun arma nukleár sira. Tratadu ne’e sei nakloke ba asinatura, iha sede Nasoins Unidas nian (ONU) iha Novaiorke, hahú husi loron 20 fulan-setembru tinan ida ne’e. Estadu ida-idak ne’ebé asina kompremete an iha situasaun saida de’it sei la, “dezenvolve, prova, prodús, fabrika, hetan, soin ka rai arma nukleár sira ka dispozitivu esplozivu nukleár sira seluk”.

Pozisaun Timor-Leste nian maka la’o tuir nafatin ninia defeza ba dame nian, ne’ebé deklara loloos ona iha tinan 2014, husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian:

”Hatán ba krize sira ne’ebé mak umanidade hasoru labele agrava liu hodi hakarak atu hakotu funu liuhusi funu. Maibé, tenke hakarak hodi harii mundu ida ho dame, liuhusi diálogu no husi esforsu ida - ne’ebé maka’as liu fali ema nia kbiit, karik presiza-, atu hatán ba kauza husi problema sira ne’ebé lori ba terrorizmu, ba rasizmu, ba estrimizmu no ba intoleránsia.”

Timor-Leste partisipa iha Tratadu Não Proliferação Nuclear, iha Tratadu Proibição de Minas, iha Convenção sobre as Armas Biológicas e Tóxicas.

Envolvimentu Timor-Leste nian ba esforsu hodi bandu arma nukleár sira tulun ona hodi prodús Declaração Conjunta da Primeira Comissão das Nações Unidas, iha tinan 2013, kona-ba konsekuénsia umanitária ba arma nukleár sira ne’ebé hateten: “esplozaun arma nukleár nian ida, ne’ebé maka ho forma asidentál, kálkulu ida ne’ebé maka sala ka ho forma deliberada, iha efeitu ne’ebé lori estragus (katastrófiku). Esforsu sira hotu tenke halo hodi hamenus ameasa ba arma sira ne’ebé bele hamate ema barak.”

Deklarasaun ida ne’e hanesan pasu ida husi “pasu” lubun ida ne’ebé lori hodi halo proposta kona-ba tratadu ne’ebé oras ne’e hetan ona aprovasaun. Etapa tuirmai mak atu garante númeru boot ba asinatura Estadu nian-husi membru 192 ONU nian - durante no hafoin Asembleia Jerál Nasoins Unidas, iha fulan-setembru.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “Timor-Leste iha razaun atu iha orgullu ba ninia kontributu ba proposta tratadu ida ne’e. Hanesan nasaun ida ne’ebé maka koñese ona fitar funu nian, ita tenke hamriik metin entre sira ne’ebé laiha dúvida, defende toleránsia no dame”. REMATA

   Ba leten