Governu lansa Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 19 fulan-juñu tinan 2017

Governu lansa Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru

Governu lansa ona Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru tinan 2017-2021, iha loron 16 fulan-juñu, iha Otél Turizmu, iha Dili. Ida ne’e hanesan Planu ne’ebé dezenvolve kle’an ona iha Timor-Leste, hodi hatán ba problema boot (terrível) kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru.

Haree liu ba kompromisu Governu nian atu rezolve problema ida ne’e, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, fó ona apoiu maka’as ba objetivu jerál Planu Asaun Nasionál nian: “hodi hamenus no ikus mai halakon violénsia bazeia ba jéneru, ne’ebé afeta ba feto, mane no labarik sira iha ita-nia komunidade, liuhusi aprosimasaun koordenada ida ne’ebé halo parte setór oin-oin”..

Sekretária Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekonómiku Feto nian lidera dezenvolvimentu Planu foun ida ne’e, ne’ebé atualiza no dezenvolve Planu uluk nian, prodús iha tinan 2012, tuir introdusaun, iha tinan 2010, kona-ba Lei Kontra Violénsia Doméstika.

Sekretária Estadu, Veneranda Lemos Martins, hateten katak Planu daudaun ne’e adota aprosimasaun partisipativa no inkluziva ida, ne’ebé inklui diskusaun ho responsavel sira husi setór Edukasaun, Saúde, Solidaridade Sosiál, Seguransa, Justisa, entre ministériu sira seluk no mós ho instituisaun nasionál sira, prestadór servisu sira, organizasaun sira sosiedade sivíl nian no parseiru sira husi dezenvolvimentu. Hala’o mós sesaun sira serbisu nian, hodi konsulta ho komunidade sira, iha territóriu nasionál.

Planu ne’e aprova ona husi Konsellu Ministrus iha loron 7 fulan-fevereiru tinan 2017 no iha pilár haat: prevensaun violénsia bazeia ba jéneru; halo serbisu ba vítima sira; asesu Justisa ba vítima sira; no koordenasaun, monitorizasaun no avaliasaun husi inisiativa sira ne’ebé dezenvolve ona. Halo ona definisaun ba asaun espesífika sira ba tinan lima oinmai, ba pilár ida-idak, hodi identifika responsabilidade iha Governu nia-laran no organizasaun esterna hirak ne’ebé maka sei halo kolaborasaun. Kustu husi  intervensaun ida-idak define ona, nune’e mós indikadór espesífiku sira ne’ebé sei utiliza hodi  sukat ba ninia susesu.

Portavós Governu, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “libertasaun no dezenvolvimentu ita-nia nasaun nian tenke promove libertasaun no dezenvolvimentu ita hotu nian. Iha individu barak iha ita-nia nasaun maka hasoru nafatin situasaun violénsia nian ne’ebé ita labele simu. La iha toleránsia ona. La kontinua tan ona. Governu hakarak ezekuta ona Planu ida ne’e no ho ninia finansiamentu ne’ebé di’ak, atu, iha tempu badak, iha transformasaun ida ba hahalok sira, nune’e hodi fó apoiu ba vítima no sobrevivente sira ne’ebé presiza. REMATA

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=18254