Serimónia lansamentu ba Portu Tibar

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 16 fulan-juñu tinan 2017

Serimónia lansamentu ba Portu Tibar

Governu hamutuk ho Timor Port, iha loron 14 fulan-juñu, hodi selebra tau fatuk-dahuluk (primeira pedra) ba konstrusaun Portu Tibar nian. Konstrusaun ba ekipamentu ho nivel mundiál ne’e, sei hala’o iha tinan 3 nia laran, ba infraestrutura prioritária ida ne’ebé identifika ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste nian tinan 2011-2030, ne’ebé Governu Konstitusionál VI nian fó ona ninia esforsu di’ak sira.

Ministrus Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Kay Rala Xanana Gusmão, iha serimónia ne’e hateten katak, portu ne’e sei fasilita importasaun no esportasaun ba sasán, hodi aumenta velosidade no efisiénsia ba prosedimentu alfandegáriu sira nian no hodi hamenus presu sira. Na’i ulun ne’e fó hanoin katak projetu ne’e sei apoia dezenvolvimentu negósiu no atividade produtiva sira iha área Tibar nian, no hodi aumenta formasaun no empregu ba ema lokál sira ho númeru ida ne’ebé signifikativu.

Kais internasionál ba tula-sasán Timor-Leste nian ne’ebé foun no modernu ne’e sei inklui ankoradouru rua no terminál kontetór ida ho kapasidade másima tinak ba movimentasaun kontetór hamutuk 870.000, nune’e mós edifísiu apoiu ba servisu portu, alfándega no administrasaun nian. Projetu ne’e dezena ona hodi fó dalan ba ninia espansaun iha tempu oin-mai no atinje ona ninia modelu daudaun nian hafoin análize konjuntu téknika, sosiál no ambientál ida ne’ebé kle’an tebes.

Hafoin konkursu internasionál ida ne’ebé superviziona husi Sosiedade Finanseira Internasionál, iha loron 3 fulan-juñu tinan 2016, asina ona kontratu Parseria Públika-Privada ida entre konsórsiu Bolloré no Governu Timor-Leste nian. Konsórsiu ne’e harii hafoin Timor Port SA, ne’ebé iha responsabilidade hodi dezeña, harii no halo operasaun ba portu ne’e durante períodu tinan 30.

Ho avansu ba projetu vitál infarestrutura nian ida ne’e, Governu hala’o ona reforma importante sira hodi kria Autoridade Alfandegária foun no modernu ida, hodi halibur impostu ne’ebé efisiente no transparente, fasilita komérsiu, jestaun tráfegu pasajeiru sira nian no protesaun iha ketan (fronteira)  hasoru merkadoria ilegál no perigoza sira.

Portavós Ministru Estadu Agio Pereira, fó ona komentáriu katak “Portu tasi-dilan (baía) Tibar nian hanesan projetu korajozu ida ne’ebé presiza hodi fó apoiu kreximentu sustentavel nasaun nian, ligasaun ba merkadu rejiaun Ázia-Pasífiku nian no diversifikasaun ba ita-nia ekonomia. Objetivu husi hahú halo konstrusaun ne’e hanesan rezultadu husi kompromisu serbisu nian husi entidade oinoin no ita orgullu hodi haree projetu ida ne’e la’o ona ba ona faze realizasaun nian, ne’ebé sei iha hela lejizlatura Governu ida ne’e nian”. REMATA

Sei publika.

url: http://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=18243