Promulgasaun ba Lei Rai nian hanesan prosesu desizivu ida ba dezenvolvimentu

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 14 fulan-juñu tinan 2017

Promulgasaun ba Lei Rai nian hanesan prosesu desizivu ida ba dezenvolvimentu

Promulgasaun Rejime Espesiál ba Definisaun Titularidade ba Bein Imóvel sira, ne’ebé halo ona iha loron 1 fulan-juñu husi Prezidente Repúblika, marka realizasaun husi ambisaun polítika importante ida husi Governu Konstitusionál VI. Lei ida-ne’e, ne’ebé koñesidu ho naran “Lei Rai nian” mosu momoos iha Programa Governu nian nu’udar buat ne’ebé “fundamentál atu asegura pás no dezenvolvimentu sosioekonómiku no investimentu, bele husi rai-laran, bele mós husi rai-li’ur”.

Versaun inisiál Lei ne’e nian, ne’ebé dezenvolve ona durante Governu Konstitusionál IV, veta husi Prezidente Repúblika tempu ne’ebá nian, José Ramos Horta, iha tinan 2012. Iha tinan 2015, bainhira Governu VI simu pose, Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, hateten katak aprovasaun ba lei ida ne’e hanesan prioridade ida tanba“importante tebes ba investimentu, husi rai-laran no mós husi rai-li’ur, ita konsege halo lejizlasaun kona-ba área ida ne’e tanba selae mak ita labele konkretiza projetu importante sira ba kriasaun empregu”.

Hafoin diálogu no revizaun ne’ebé naruk, Konsellu Ministrus aprova ona proposta Lei ne’e iha loron 29 fulan-marsu tinan 2016. Iha tinan 2016 klaran, Proposta Lei aprezenta ona ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé aprova ona iha jeneralidade no tuirmai, hafoin debate ida kle’an, aprova lei ho lian ida de’it iha votasaun jerál, iha loron 6 fulan-fevereiru tinan 2017.

Objetivu husi lei ida ne’e mak atu esklarese situasaun jurídika kona-ba propriedade rai nian (no propriedade), hodi aplika dimensaun sira ne’ebé la hanesan husi direitu ba propriedade privada ne’ebé prevee iha konstituisaun Timor-Leste nian. Esklaresimentu kona-ba direitu ba propriedade halo liuhusi rekoñesimentu ba direitu  sira ba propriedade ne’ebé maka forma uluk tiha ona. Aleinde ne’e, lei ne’e kria figura husi direitu informál ba propriedade no rekoñese propriedade komunitária.

Nune’e, asesu ba rai hetan garantia iha forma rua. Ba dahuluk, liuhusi kriasaun Kadastru Nasionál kona-ba Propriedade, ne’ebé sei fó dalan hodi hamosu merkadu bein imóvel nian ne’ebé seguru no transparente, tanba laiha tan ona dúvida kona-ba ema se de’it maka sai hanesan na’in tuir lei. Daruak, liuhusi esklaresimentu sasán sira ne’ebé maka partense ba Estadu, hodi posibilita jestaun ida ne’ebé efetiva liu kona-ba ninia patrimóniu, hodi bele fó, liuhusi distribuisaun, ba sira ne’ebé maka la iha asesu ba rai. Lei ne’e estabelese mós kritériu sira ba rezolusaun disputa sira no prinsípiu kompensasaun nian bainhira eziste sobrepozisaun kona-ba direitu sira.

Portavós, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten ona katak “Governu deside ona atu lei ida ne’e aprezenta, aprova no promulga ona molok ninia mandatu remata. Hanesan méritu boot husi sira hotu ne’ebé envolve ona katak lei ida-ne’e, presiza tebe-tebes dezenvolvimentu sustentavel Timor-Leste nian, oras ne’e promulga ona”. REMATA

   Ba leten