Eventu kona-ba Saúde destaka progresu no debate sira etapa sira tuirmai

Kua. 24 maiu 2017, 18:55h
IMG_2484

Iha loron 20 fulan-maiu, ema kurakuran 200 maka halibur malu iha Sentru Konvensoins Dili, ba eventu ida kona-ba “Saúde iha períodu Ajenda tinan 2030 ba Dezenvolvimentu Sustentavel”. Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, iha ninia palestra, aprezenta progresu sira ne’ebé alkansa ona iha Programa Saúde iha Família.

Tuir fali maka aprezentasaun ida husi David Montalvão, Koordenadór Unidade Teknolojia Informasaun no Komunikasaun husi Gabinete Primeiru-Ministru. Nia ko’alia kona-ba progresu sira ne’ebé hala’o ona iha dijitalizasaun informasaun ne’ebé mak oras ne’e rekolla ona, no integra iha Programa Saúde nian ne’e, hodi fó-sai katak konklui ona 82%. Koordenadór ne’e mós ko’alia mós kona-ba ligasaun internét ne’ebé Governu monta daudaun ona ba postu sira saúde nian no ospitál sira. Nia afirma fila-fali katak tekonolojia bele fó kontributu importante ida ba kuidadu saúde primáriu sira iha Timor-Leste.

Nélson Martins, antigu Ministru Saúde no profesór Universidade Nasionál Timor-Leste, modera ona sesaun ida ne’ebé avalia knaar Teknolojia sira Informasaun nian ne’ebé apliaka iha área Saúde nian (“e-health) iha nasaun.

IMG_2487Rajesh Pandav, reprezentante husi Organizasaun Mundiál Saúde nian ba Timor-Leste, fó sai iha detalle ezemplu balun iha ne’ebé tekonolojia oferese daudaun ona melloria iha prestasaun kuidadu saúde nian sira. Ezemplu iha área aprendizajen nian husi internét (e-learning), ba formasaun iha área Sáude nian, no uzu telemovel nian atu haruka lia-tatolin (mensajen) no nota ki’ikoan atu fó hanoin ba ema-moras sira. Nia ko’alia liu mós kona-ba nesesidade ba kuadru jurídiku no regulamentasaun ida, atu garante privasidade no seguransa ba informasaun hirak ne’ebé halibur ona.

Iha parte seluk, Che Katz, Diretora Health Alliance International ba Timor-Leste, ko’alia kona-ba susesu husi programa Ligainan (telefone ba inan sira) ne’ebé uza telemovel hodi kontaktu ho inan-isin rua sira ho servisu saúde nian, atu hadi’a  akompañamentu durante isin-rua, hahoris (partu) no períodu pos-partu(hahoris liu tiha). Ida ne’e hanesan inisiativa dahuluk atu tau komunikasaun movel ba servisu sira husi área Saúde nian, iha Timor-Leste. Che Katz hateten katak programa ne’e sei kobre territóriu nasionál hotu to’o tinan 2018 nia rohan.

Angela Robinson, husi Embaixada Australia nian, ko’alia nu’udar reprezentante Embaixadór nian, kona-ba dezafiu sira balun husi apoiu Teknolojia Informasaun nian sira iha área Saúde nian, liuliu limitasaun finansiamentu sira, formasaun kapitál umanu no falta infraestrutura sira.

IMG_2492Iha parte Ikus, Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Edukasaun, António da Conceiҫão, lansa livru ida kona-ba “Saúde iha Família”, ne’ebé inklui istória sira ne’ebé akontese iha Timor-Leste, iha ne’ebé hatudu impaktu husi programa ho naran hanesan iha nivel individuál. Aleinde fotografia barak, iha livru ne’e nia laran, iha mós sitasaun lia-fuan (sitasaun) husi pasiente, família sira no médiku família nian sira, enfermeiru no parteira sira. Lansa mós vídeo ida kona-ba programa hanesan.

Marka prezensa iha eventu ne’e maka profisionál Saúde nian sira ne’ebé integra iha programa ne’e.

ha sala konferénsia nia li’ur, monta mós espozisaun sira kona-ba Programa Nasionál ne’ebé kontra malária no programa sira vasinasaun no imunizasaun nian ne’ebé hala’o ho di’ak.

   Ba leten