Eventu paralelu ko’alia liu kona-ba oportunidade sira ne’ebé maka di’ak liu ba diversifikasaun ekonómika

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 22 fulan-maiu tinan 2017

Eventu paralelu ko’alia liu kona-ba oportunidade sira ne’ebé maka di’ak liu ba diversifikasaun ekonómika

Iha eventu ida ne’ebé hala’o hafoin Konferénsia Globál nian ne’e kona-ba Ajenda tinan 2030 Governu nian serve atu debate kona-ba biban negósiu no investimentu nian sira iha Timor-Leste no koa’alia liu ba kriasaun kondisaun sira ba promosaun diversifikasaun ekonómika nbian. Eventu ne’e, ho tema “Diversifikasaun Ekonómika iha Era ODS nian” hala’o iha loron 21 fulan-maiu no konta ho partisipante sira kurakuran 200.

Ministru Estadu, Koordenadór Asuntus Akonómikus no Ministru Agrikultura no Peskas, Estanislau da Silva, esplika katak “diversifikasaun ekonómika ezije katak Governu Timor-Leste nian tenke atrai investimentu privadu, promove produtividade iha setór ekonomia nian sira no kontinua hadi’a infraestrutura ekonómika sira no ambiente negósiu sira nian”. Na’i-ulun ne’e hatete kona-ba apoiu Governu nian ba setór privadu “bainhira asume lideransa iha ekonomia” no fó aten-barani ba setór ne’e atu badinas nafatin no tau iha prátika espíritu emprezariál, atubele “hetan no kaer-metin biban hirak boot liután kona-ba investimentu ne’ebé daudaun ne’e mosu iha setór produtivu ne’ebé aban-bainrua bele fó rezultadu di’ak, iha Timor-Leste”.

Fernanda Borges, Koordenadora Komisaun Governu nian ba Reforma Fiskál, maka sai nu’udar moderadora, iha sesaun ida ne’ebé inklui kontributu sira husi partisipante sira seluk.

Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi no ZEESM TL, Mari Alkatiri, ko’alia kona-ba biban sira ba investimentu iha Agrikultura no Turizmu iha enklave ne’e no ko’alia liu kona-ba progresu ekonómiku iha nivel infraestrutura sira nian, liuliu luron (Estrada), ponte no eletrisidade. Na’i-ulun ne’e mós temi kona-ba importánsia husi retornu sosiál no partisipasaun populasaun lokál nian iha dezenvolvimentu.

Alfredo Pires, Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, hateten katak nia fiar emprezáriu sira sei halo sira-nia investigasaun no “buka hatene” biban sira iha setór Minarai no Gás, nune’e mós iha setór Minerál sira ne’ebé oras ne’e foin mosu. Ministru ne’e dehan sai katak mapeamentu foun ne’ebé halo hela iha Timor-Leste hatudu potensialidade ne’ebé signifikativu iha setór ne’e, inklui manganés, osan-mean, riti, fatuk murak no ahu-ruin.

Vinay Mathur, Diretór-Jerál Heineken Ázia-Pasífiku nian iha Timor-Leste, hateten katak fábrika multibebida (bebibas oioin) iha Hera prontu ona iha fulan 15 nia laran, susesu ida ne’ebé empreza ne’e seidauk halo iha fatin seluk. Mathur afirma ho orgullu, katak Heineken daudaun ne’e iha serbisu na’in diretu hamutuk na’in-150 no na’in-500 maka serbisu iha nasaun laran tomak. Governu tuir ninia hanoin, haka’as an tebe-tebes atu fó tulun ba investimentu, no fó aten-barani ba investidór sira seluk atu labele hein de’it “lus verde” (“ahioan matak), maibé “la’o ba oin” no hetan vantajen hodi sai mata-dalan iha Timor-Leste.

Koordenadór Rezidente no Reprezentante Nasoins Unidas nian, Knut Ostby, hateten katak iha tiha ona “melloria ba ambiente ida ne’ebé favoravel ba negósiu iha Timor-Leste” no dehan mós katak ema sira tenke badinas nafatin atu hala’o dezenvolvimentu.

Sesaun badak ida husu no hatán, hafoin aprezentasaun, loke dalan ba debate ida kona-ba melloria hirak ne’ebé halo ona iha nivel komérsiu nian, ne’ebé fó dalan ba kriasaun autoridade aduaneira foun iha fulan-outubru tinan 2017, no konkluzaun portu iha Tibar, ne’ebé prevee ona ba tinan 2019 nia rohan. Fernanda Borges haktuir serbisu estrátejiku ne’ebé maka hala’o hela kona-ba “janela únika oportunidade nian” atu liga merkadu CPLP no merkadu ASEAN nian no hetan parte ne’ebé  boot liu husi vantajen sira lokalizasaun no relasaun sira Timor-Leste nian.

Eventu ne’e taka ho lansamentu “Matadalan kona-ba Investimentu iha Timor-Leste”, ne’ebé prodús husi Ernst & Young, iha koordenasaun ho Governu no Tradeinvest Timor-Leste. Iha biban ne’e, fahe mós Sertifikadu Investidór nian ba empreza haat ne’ebé bele halo investimentu signifikativu iha Timor-Leste, ho totál dolar amerikanu millaun atus ida resin.

Iha eventu ne’e nia rohan, inaugura mós espozisaun ida kona-ba produtu no organizmu Timor nian sira, nune’e mós kona-ba biban sira ne’ebé eziste iha país ne’e. REMATA

   Ba leten